Paket protiv inflacije: Veći porezi i zamrzavanje cijena

Paket antiinflacijskih mjera koji je Vlada predstavila uključuje proračunsku disciplinu, moratorij na administrativne cijene, porez na prekomjerne profitne marže te izmjene u oporezivanju obrtnika i turizma. 

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da je cilj mjera smanjiti inflacijske pritiske i gospodarstvo vratiti prema stopi inflacije od oko dva posto.

Najavljeno je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja iduće godine za gotovo 550 tisuća umirovljenika, dok će kratkoročni najam u turizmu biti više oporezovan kroz povećanje paušala.

Vlada pritom zadržava subvencije cijena plina, struje i goriva te ograničene cijene za 100 proizvoda.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na događaje iz protekloga tjedna i obilježavanje 35. obljetnice povijesnog postrojavanja pripadnika Zbora narodne garde.

- Danas je Dan Hrvatske vojske, također u subotu ćemo obilježiti Dan državnosti. Sve su to važni, presudni trenuci za hrvatsku državu i hrvatski narod, rekao je Plenković.

Zahvalio je potpredsjednicima Vlade Tomi Medvedu, Davoru Božinoviću i Ivanu Anušiću na organizaciji aktivnosti te svim građanima čestitao Dan državnosti. Dodao je i kako se ove godine prvi put obilježava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske kroz niz kulturnih i znanstvenih manifestacija.

"Prosječna plaća porasla 108 posto"

Govoreći o regionalnom razvoju, premijer je istaknuo da je u Karlovcu održano Vijeće za urbani razvoj slijedom novog Zakona o regionalnom razvoju, uz podršku hrvatskim županijskim središtima vrijednu gotovo 830 milijuna eura iz Mehanizma integriranog teritorijalnog upravljanja i Fonda za urbani razvoj.

Plenković je naveo i podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 1.555 eura, a medijalna 1.317 eura.

- Prosječna plaća u naših deset godina mandata nominalno je porasla za 108 posto, a realno za 49 posto kada se oduzme inflacija, rekao je. Dodao je da u Hrvatskoj trenutno radi 1.758.000 zaposlenih, dok je nezaposlenih nešto više od 61.000.

Premijer je spomenuo i novo izdanje trezorskih zapisa Ministarstva financija u vrijednosti od 1,3 milijarde eura uz godišnji prinos od 2,85 posto, kao i konferenciju o sudskom dijalogu i ulozi najviših sudova na kojoj se govorilo o reformama u pravosuđu.

Osvrnuo se i na posjet Sjevernoj Makedoniji, tijekom kojeg je potpisan sporazum o strateškoj i energetskoj suradnji, te najavio sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi, kako je rekao, trebao biti potpisan tijekom lipnja.

Paket mjera protiv inflacijskih pritisaka

Govoreći o paketu mjera antiinflacijske politike, premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj Vlade u sljedećim mjesecima zadržati potporu građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin, naftne derivate i snižene stope PDV-a.

- Paketi pomoći koje smo do sada usvajali pomogli su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice, rekao je Plenković, spominjući rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku i rast cijena energenata kao uzroke inflacijskih pritisaka.

Najavio je da će mjere koje Vlada usvaja obuhvatiti proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.

Uz to, predviđen je moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine, kao i porezne mjere koje uključuju uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Plenković je rekao da su mjere važne kako bi se hrvatske građane zaštitilo od prelijevanja energetske krize na ostale cijene, osigurala pravednija raspodjela tereta te pomogla politika priuštivog stanovanja i održala ravnoteža između gospodarskog rasta i društvene kohezije.

Ćorić: Hrvatsko gospodarstvo izloženo inflacijskim pritiscima

Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je paket mjera protiv inflacijskih pritisaka, istaknuvši da je Hrvatska posljednjih godina bilježila iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti, što gospodarstvo čini osjetljivijim na cjenovne šokove.

Ćorić je rekao da će hrvatsko gospodarstvo i ove te iduće godine rasti značajno više od prosjeka europodručja, zbog čega će okolnosti visoke agregatne potražnje ostati prisutne, uz mogućnost daljnjeg rasta inflacije.

Naglasio je da su u proteklih deset godina prosječne plaće porasle za 108 posto, realne prosječne plaće za 49 posto, dok su se medijalne plaće i mirovine udvostručile.

- Hrvatska je u razdoblju od 2016. do 2022. postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat u rastu svih mogućih pokazatelja u našoj zemlji, rekao je Ćorić.

Dodao je kako se Hrvatska trenutno nalazi u razdoblju visokih geopolitičkih napetosti te da se šok u području cijena energenata prelio na gotovo sva svjetska gospodarstva, pa tako i na Hrvatsku.

- Kombinacija snažnog rasta domaće potražnje uz vrlo visoku razinu gospodarske aktivnosti povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova, a isto tako i na pregrijavanje ekonomije, rekao je.

Istaknuo je da Vlada želi spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja inflaciju održava na višim razinama od željenih.

Ćorić je rekao da paket mjera, uz postojeće energetske mjere pomoći građanima i gospodarstvu, uključuje i proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.

"Vlada očekuje spuštanje inflacije prema razini europodručja"

Ministar Ćorić rekao je da paket mjera uključuje administrativne mjere, odnosno moratorij na administrativne cijene koje određuju država i paradržavna tijela, kao i izmjene u poreznom sustavu koje će, kako je naveo, adresirati određene segmente agregatne potražnje.

Ćorić je istaknuo da Vlada očekuje kako će proračunska disciplina, normalizacija cijena energenata i izlazak iz efekata baznog razdoblja administrativnih cijena omogućiti spuštanje inflacije tijekom sljedeće godine na razinu europodručja od oko dva posto.

Govoreći o proračunskoj disciplini, rekao je da je Vlada provela interne preraspodjele, racionalizirala niz stavki i dio financiranja preusmjerila na europske izvore, čime je, kako je naveo, ukupno ušteđeno oko 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

- U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, rekao je Ćorić.

Poručio je i socijalnim partnerima da će tijekom 2026. biti ispoštovana sva kolektivna prava i ranije dogovoreni rast plaća od “1 plus 1 plus 1 posto”.

Dodao je kako Vlada očekuje da se i socijalni partneri, u kontekstu kolektivnih pregovora koji slijede u drugoj polovici godine, solidariziraju u borbi protiv inflacije.

- Vrijeme koje dolazi doista je vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije, rekao je Ćorić.

Privremeni moratorij na administrativne cijene

Ministar financija je rekao da Vlada u borbi protiv inflacije računa i na zamrzavanje administrativnih, odnosno reguliranih cijena koje država i javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju.

- Namjeravamo ih držati pod kontrolom na način da bi bio uveden privremeni moratorij na ove administrativne cijene, a država bi preuzela dio tereta financiranja javnih usluga, rekao je Ćorić.

Dodao je kako Vlada uz proračunsku disciplinu, administrativne mjere i solidarnost socijalnih partnera planira i izmjene u poreznom sustavu.

Porez na prekomjerne profitne marže

Najavio je promjene poreza na dobit kroz novi porezni tretman prekomjernih profitnih marži bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Ćorić je rekao da će se porez na prekomjerne profitne marže odnositi na velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj.

- Riječ je o mjeri koja adresira suvišak, odnosno prekomjernu profitnu maržu koja nastaje u pojedinim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, rekao je.

Pojasnio je da će se poslovni rezultati bruto dobiti kompanija u 2026. uspoređivati s prosjekom ostvarenim u 2023., 2024. i 2025. godini, uz dopušteno odstupanje od 15 posto zbog rasta produktivnosti.

- Prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će oporezivana poreznom stopom od 50 posto, rekao je Ćorić.

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se porez na prekomjerne profitne marže bruto dobiti neće odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske.

- To je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, odnosno njihovo poslovanje, rekao je Ćorić.

Izmjene za paušalne obrte

Govoreći o paušalnim obrtima, Ćorić je naveo da je njihov broj porastao s oko 27.500 u 2017. na više od 101.000 krajem 2025. godine.

Rekao je kako je u dijelu tih obrta došlo do “prikrivenog nesamostalnog rada”, odnosno prelaska iz nesamostalnog rada u paušalnu djelatnost.

- Republici Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika. Međutim, ono što ne želimo jest umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte, rekao je.

Najavio je izmjene poreznog tretmana za više prihodovne razrede kroz umanjenje priznatih izdataka i izmjene koeficijenata za izračun doprinosa.

Dodao je da će i nakon izmjena paušalni obrti i dalje imati povoljniji tretman od nesamostalnog rada.

Veći paušal za kratkoročni najam

Ćorić je najavio i izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu zbog snažnog rasta broja poreznih obveznika u kratkoročnom najmu nekretnina.

Prema njegovim riječima, minimalni paušal u drugoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura.

- Kratkoročni najam u turizmu i dalje ostaje oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Republici Hrvatskoj, rekao je Ćorić.

Ukida se porez na dohodak na mirovine

Ministar financija rekao je da će od 1. siječnja iduće godine biti ukinut porez na dohodak na mirovine.

Želimo adresirati povećane inflacijske pritiske kroz rast dohodaka onih umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih gotovo 550.000, rekao je Ćorić.

Naveo je primjer mirovine od 1.000 eura bruto, koja je do sada iznosila 954 eura neto, a prema novim mjerama neto iznos bio bi povećan za 46 eura.

Na snazi ostaju subvencije i ograničene cijene

Ćorić je rekao da uz nove mjere na snazi ostaju subvencioniranje cijena plina, struje i goriva, ograničavanje cijena 100 proizvoda i kategorija proizvoda te mjere transparentnosti cijena.

Podsjetio je i na sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razinu od 2. svibnja 2025. godine te objavu cjenika, kao i na snižene stope PDV-a za širok asortiman proizvoda i usluga.

- Inflacija bi se u narednih godinu dana trebala vratiti na razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2021. godine, rekao je Ćorić.

Dodao je da Vlada ovim paketom mjera adresira različite segmente gospodarstva, privatni sektor, socijalne partnere i umirovljenike.

Uoči sjednice Vlade održan je sastanak sa socijalnim partnerima - predstavnicima Hrvatske zajednice županija, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikata umirovljenika, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice umirovljenika Hrvatske, Udruge gradova, Hrvatske gospodarske komore i Matice hrvatskih sindikata.

Na dnevnom redu sjednice Vlade i niz je zakonskih prijedloga, među kojima su izmjene zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, obveznim odnosima, stečaju potrošača, zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje te posredovanju u prometu nekretnina.

Vlada će raspravljati i o pokretanju pregovora o kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, izvješćima o ugljikovodicima te prijedlogu godišnjeg izvješća o obrani za 2025.