Socijalni partneri o antiinflacijskim mjerama

Uoči sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je sastanak sa socijalnim partnerima na kojem je predstavljen paket antiinflacijskih mjera. Na sastanku su sudjelovali predstavnici županija, gradova, komora, poslodavaca, sindikata i umirovljenika.

Kako je najavljeno, cilj paketa je “ohladiti” gospodarstvo, a među mjerama se spominju udar na prekomjerne marže trgovaca, povećanje davanja za obrtnike i veći paušal za iznajmljivače u turizmu. Spominje se i mogućnost zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru kako bi se zaustavila potrošnja.

- Upravo dio mjera koje je Vlada danas predložila socijalnim partnerima i nama koji dolazimo iz sektora obrtništva i poduzetništva, tiču se nas direktno, prije svega paušalnh obrtnika, u kojima se predviđa uvećano davanje za određenu skupinu paušalnih obrtnika. Jednostavno, morat ćemo te mjere kao takve prihvatiti, izjavio je Damir Kratovhil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore nakon  sastanka na kojem su socijalnim partnerima predstavljene antiinflacijske mjere. 

Odbacio je teze da se kod tzv. paušalnih obrtnika radi o prikrivenoj samostalnoj djelatnosti, iako, kaže ne bježi od toga da ima i takvih slučajeva. 

- Kada govorimo o broju paušalnih obrtnika, danas ih je preko 80 000 u RH, i ne možemo generalizirati, iako bih rekao da ima prikrivene samostalne djelatnosti, nego moramo targetirati te ljude koji love u mutnom i osuditi ih ili na bilo koji drugi način ukazati na njih, rekao je. 

Na pitanja novinara, Kratovhil je objasnio da u prva dva najniža razreda paušalnih obrtnika porezna davanja ne bi rasla, što je, kazao je, dobro jer je to najranjivija i najmanja skupina. 

- U najvišemu razredu, od 62 000 eura, rast će 82 posto porezna davanja, kazao je na pitanje novinara. Dodao je da je to, prema ekonomskim statistikama, još uvijek znatno niže nego što se mora izdvojiti za davanja u drugim sektorima. 

Na pitanje može li jamčiti da se to neće preliti na cijene drugih usluga i proizvoda, odgovorio je da to nitko ne može. 

Jedna od mjera iz današnjeg paketa je i mjera koja se odnosi na oporezivanje ekstraprofita, a koji se smatra svim onim profitom koji bi bio veći od trogodišnjeg prosjeka za zadnje tri godine. To bi se primijenilo već za 2026. godinu. Mi kao odgovorni socijalni partneri apsolutno jesmo za to da se ne stvaraju profiti na leđima potrošača, rekao je predstavnik HUP-a Mislav Balković.

Istaknuo je kako treba zaista vidjeti koje su to kompanije i zbog čega im je profit eventualno veći, uzeti normalizirane rezultate i izdvojiti one prihode koji su se prelili u profit prodaje imovine ili nekih drugih razloga. 

- Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže de facto, zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti. Vjerujem da će tu Vlada imati dobre i pametne načine da to kvalitetno riješi, rekao je.

Utjecaj inflacije i troškova rat na gospodarstvo

Dodao je da se ostale mjere koje su danas predstavljene vežu za razgovor o plaćama. 

- Nama su plaće definitivno i ogroman porast plaća i u javnom sektoru koji se prelije u privatni sektor, jedan od velikih elemenata koji su potaknuli inflaciju. (...) Zbog 51% porasta ukupne mase plaća u javnom sektoru, zapravo smo danas drugo najskuplje gospodarstvo kada gledamo koliki je udio u BDP-u troška u javnom radu u javnom sektoru. Privatni sektor zaostaje 31% za prosječnom plaćom u javnom sektoru i nezgodno je što se zapravo dvostruko brže povećavala plaća u periodu koji je iza nas u odnosu na povećanje produktivnosti. To apsolutno nije održivo i već vidimo u dijelu naših industrija, kao što je metaloprerađivačka, drvna, da gubimo radna mjesta, upozorio je.

"Teret inflacije ne smije se prebacivati na radnike" 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Dražen Jović podržao je Vladine antiinflacijske mjere, posebno uvođenje poreza na ekstraprofit. Upozorio je da se teret inflacije ne smije prebacivati na radnike kroz moguće zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru.

Jović je nakon sastanka kazao i kako je od premijera Andreja Plenkovića dobio jamstva da se ne planira zamrzavanje plaća te da će Vlada poštovati postojeće obveze prema zaposlenima u javnim i državnim službama. Upozorio je na premijerovu izjavu o tome kako očekuje razumijevanje tijekom 2027. za trenutačnu situaciju i inflaciju.

- Mislimo da je to kriva poruka, u trenutku kada 70 posto građana ima manju plaću od prosječne, izjavio je Jović.

Naveo je kako većina građana najveći dio prihoda troši na energente i hranu te upozorio da bi ograničavanje rasta plaća dodatno smanjilo osobnu potrošnju, koja je važan dio hrvatskog BDP-a.

Zaključio je da sindikati mogu podržati određene mjere, ali uz jasno protivljenje bilo kakvom pokušaju ograničavanja prava radnika. 

- Ne smijemo staviti metu na 200 tisuća radnika iz javnog i državnog sektora, istaknuo je Jović. 

Poručio je da se sindikati ne slažu ni s kakvom definicijom zamrzavanja, zadržavanja prava i smanjivanja odgovornosti politike i poslodavaca, te prebacivanje tereta na radnike. 

- Kako god to nazvali, sindikati se zauzimaju za kolektivne pregovore i vidjet će u kojem će smjeru oni ići, poručio je.

HUP podržao Vladine mjere

Hrvatska udruga poslodavaca podržala je Vladine antiinflacijske mjere, ali je upozorila da ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit stvara dodatnu investicijsku neizvjesnost uoči očekivanog pristupanja Hrvatske OECD-u. Iz HUP-a navode da bi takve mjere mogle pogoditi i najuspješnije tvrtke koje ulažu u razvoj, produktivnost, nova radna mjesta i rast plaća.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da inflacija u Hrvatskoj više nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, nego i snažnog rasta plaća u javnom sektoru, administrativnih troškova i pregrijane potražnje.

HUP podržava ciljane socijalne mjere, zaustavljanje daljnjeg rasta mase plaća u javnom sektoru i stabilizaciju javne potrošnje, uz poziv na reforme koje bi dugoročno ojačale konkurentnost i otpornost gospodarstva.

Vlada je predstavila paket mjera koji uključuje oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnih obrta i kratkoročnog najma, ukidanje poreza na mirovine od iduće godine, smanjenje proračunske potrošnje za 1,3 milijarde eura i zamrzavanje administrativno reguliranih cijena.

HOK protiv novih nameta paušalcima

Hrvatska obrtnička komora usprotivila se najavljenim Vladinim mjerama kojima bi se povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike te kritizirala javno etiketiranje paušalista kao “prikrivenih radnika”. Iz HOK-a poručuju da su paušalni obrti jedan od rijetkih administrativno jednostavnih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj.

Upozoravaju da činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa te ističu da mnogi obrtnici rade projektno ili za inozemne klijente i predstavljaju važan izvozni potencijal hrvatskog gospodarstva.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil rekao je da postojeći zakoni već omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali da nije prihvatljivo cijeli sektor mikropoduzetništva unaprijed proglašavati sumnjivim.

Iz HOK-a upozoravaju da bi dodatno povećanje doprinosa i poreza moglo dovesti do gašenja velikog broja obrta, prelaska dijela poslovanja u sivu zonu i odlaska freelancera i digitalnih profesionalaca iz Hrvatske te pozivaju Vladu i Ministarstvo financija na otvoren dijalog prije donošenja novih mjera.

Sindikat: Najava "hlađenja ekonomije" ne smije značiti hlađenje države

Sindikat državnik i lokalnih službenika i namještenika poručio je da najava zamrzavanja plaća za više od 200.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru otvara ozbiljno pitanje kako država planira zadržati ljude u sustavima koji već godinama funkcioniraju na granici izdržljivosti.

Državna služba već danas osjeća posljedice kroničnog manjka zaposlenih, preopterećenosti i sve većeg odlaska iskusnog kadra. Ljudi odlaze jer više ne vide sigurnost, perspektivu ni stvarnu namjeru da se problemi sustavno rješavaju, priopćio je Sindikat referirajući se na Vladin antiinflacijski paket mjera.

Naglasio je i kako se, ako se pod hlađenjem ekonomije podrazumijeva dodatno smanjivanje realne vrijednosti rada kroz rast cijena i zamrzavanje plaća, onda mora jasno reći da će takve posljedice najviše osjetiti upravo građani kroz sporije institucije, duža čekanja, manju dostupnost usluga i daljnje slabljenje sustava.

Sindikat navodi i kako posebno zabrinjava stanje u pravosuđu i zatvorskom sustavu, na koje godinama upozorava. Nakon tragedije u Drnišu više nitko ne može reći da su upozorenja o nedostatku kadra, preopterećenosti sudova, sporosti postupaka i prekapacitiranim zatvorima bila pretjerana, navodi Sindikat.

Poručuje i da zato svaka mjera koja dodatno demotivira zaposlene u državnim i javnim službama mora biti pažljivo promišljena i popraćena stvarnim socijalnim dijalogom sa sindikatima, a ne jednostranim odlukama.

Posebno kada je posljednje povećanje osnovice bilo raspoređeno kroz model 1 + 1 + 1, dok istovremeno troškovi života i inflacija nastavljaju sustavno smanjivati realnu vrijednost rada i primanja zaposlenih. U takvim okolnostima više se ne govori samo o pitanju visine plaća, nego o postupnom obaranju cijene rada u državnim i javnim službama, navodi.

Hlađenje ekonomije ne smije značiti daljnje slabljenje sustava koji već godinama opstaju isključivo zahvaljujući ljudima koji u njima još uvijek ostaju raditi unatoč svemu. Jer kada sustav ostane bez ljudi, posljedice više nisu administrativni problem. Tada postaju problem cijelog društva, priopćio je Sindikat.