Socijalni partneri o antiinflacijskim mjerama

Uoči sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je sastanak sa socijalnim partnerima na kojem je predstavljen paket antiinflacijskih mjera. Na sastanku su sudjelovali predstavnici županija, gradova, komora, poslodavaca, sindikata i umirovljenika.

Prema najavama, cilj paketa je “ohladiti” gospodarstvo, a među mjerama se spominju udar na prekomjerne marže trgovaca, povećanje davanja za obrtnike i veći paušal za iznajmljivače u turizmu. Spominje se i mogućnost zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru kako bi se zaustavila potrošnja.

- Upravo dio mjera koje je Vlada danas predložila socijalnim partnerima i nama koji dolazimo iz sektora obrtništva i poduzetništva, tiču se nas direktno, prije svega paušalnh obrtnika, u kojima se predviđa uvećano davanje za određenu skupinu paušalnih obrtnika. Jednostavno, morat ćemo te mjere kao takve prihvatiti, izjavio je Damir Kratovhil, predsjednik Hrvatske obrtičke komore nakon  sastanka na kojem su socijalnim partnerima predstavljene antiinlatorne mjere. 

Odbacio je teze da se kod tzv. paušalnih obrznika radi o prikrivenoj samostalnoj djelatnosti, iako, kaže ne bježi od toga

- Kada govorimo o broju paušalnih obrtnika, danas ih je preko 80 000 u RH, i ne možemo generalizirati, iako bih rekao da ima prikrivene samostalne djelatnosti, nego moramo targetirati te ljude koji love u mutnom i osuditi ih ili na bilo koji drugi način ukazati na njih, rekao je. 

Na pitanja novinara, Kratovhil je objasnio da u prva dva najniža razreda paušalna davanja ne bi rasla, što je, kazao je, dobro jer je to najranjivija i najmanja skupina. 

- U najvišemu, od 62 000 eura, rast će 82 posto na davanja, kazao je na pitanje novinara. Dodao je da je to, prema ekonomskim statistikama, još uvijek znatno niže nego što se mora izdvojiti za davanja u drugim sektorima. 

Upitan može li jamčiti da se to neće preliti na cijene drugih usluga i proizvoda, kazao je da to nitko ne može garantirati.

Jedna od mjera iz današnjeg paketa je i mjera koja se odnosi na oporezivanje ekstraprofita, a koji se smatra svim onim profitom koji bi bio veći od trogodišnjeg prosjeka za zadnje tri godine. To bi se primijenilo već za 2026. godinu.Mi kao odgovorni socijalni partneri apsolutno jesmo za to da se ne stvaraju profiti na leđima potrošača, rekao je predstavnik HUP-a Mislav Balković.

Istaknuo je kako treba zaista vidjeti koje su to kompanije i zbog čega im je profit eventualno veći, uzeti normalizirane rezultate i izdvojiti one prihode koji su se prelili u profit prodaje imovine ili nekih drugih razloga. 

- Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže de facto, zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti. Vjerujem da će tu Vlada imati dobre i pametne načine da to kvalitetno riješi, rekao je.

Utjecaj inflacije i troškova rat na gospodarstvo. 

Dodao je da se ostale mjere koje su danas predstavljene vežu za razgovor o plaćama. 

- Nama su plaće definitivno i ogroman porast plaća i u javnom sektoru koji se prelije u privatni sektor, jedan od velikih elemenata koji su potaknuli inflaciju. (...) Zbog 51% porasta ukupne mase plaća u javnom sektoru, zapravo smo danas druga najskuplje gospodarstvo kada gledamo koliki je udio u BDP-u troška u javnom radu u javnom sektoru. Privatni sektor zaostaje 31% za prosječnom plaćom u javnom sektoru i nezgodno je što se zapravo dvostruko brže povećavala plaća u periodu koji je iza nas u odnosu na povećanje produktivnosti. To apsolutno nije održivo i već vidimo u dijelu naših industrija, kao što je metaloprerađivačka, drvna, da gubimo radna mjesta, upozorio je.