Vlada u Sabor uputila Zakon o tretmanu i smještaju opasnih zatvorenika

Vlada je sa sjednice u petak u Sabor uputila Zakon o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, kojim se predviđa osnivanje posebne ustanove te moguće zadržavanje opasnih osuđenika i nakon odslužene zatvorske kazne. 

Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se tretman i smještaj osoba koje su u potpunosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora te kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od najmanje deset godina za kazneno djelo protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta druge osobe, a kod kojih je procijenjen visok rizik od ponavljanja teških kaznenih djela.

Takve se osobe danas nakon isteka kazne moraju pustiti na slobodu jer ne postoji zakonska osnova za njihovo daljnje zadržavanje, a novim zakonskim rješenjem bi mogle biti smještene u posebnu ustanovu. 

Na taj način smještaj je fizički i sadržajno odvojen od zatvorskoga sustava, s osiguranim individualnim terapijskim tretmanom i stručnim timom koji će ga provoditi. 

Za određivanje ovakve mjere moraju biti ispunjeni određeni uvjeti - da je potpuno izdržana kazna dugotrajnog zatvora te kazna u trajanju od najmanje deset godina za teška kaznena djela, da osuđeniku nije bio odobren uvjetni otpust te da je izvršena sudska procjena da kod osobe prevladavaju nasilna obilježja ličnosti koja čine vrlo vjerojatnim ponovno počinjenje težeg kaznenog djela.

Odluku donosi nadležni županijski sud u izvanparničnom postupku i to na prijedlog posebnog povjerenstva koje imenuje Hrvatski sabor, a koje se sastoji od stručnjaka iz područja pravosuđa, socijalne skrbi, zdravstva i unutarnjih poslova. Procjena se donosi nakon dva neovisna psihijatrijsko-psihologijska vještačenja, izvješća kaznenog tijela, ureda za probaciju, tijela nadležnog za socijalni rad te na temelju drugih dokaza. 

Nema unaprijed određenog trajanja - preispitivanje jednom u 18 mjeseci

Prema prijedlogu, tretman i smještaj trajali bi sve dok postoje razlozi zbog kojih su određeni, što znači da bi se mjera donosila bez unaprijed određenog trajanja. Sud bi jednom u 18 mjeseci obavezno preispitivao potrebe za daljnjim tretmanom i smještajem.

U ustanovi bi bili omogućeni individualni planovi tretmana, a osoba kojoj je određena mjera imala bi pravo na odvjetnika, pravnu pomoć, uvid u plan tretmana, poštovanje svog dostojanstva, na podnošenje pritužbi i pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se određuje tretman i smještaj. Na takvu odluku osoba ima pravo žalbe Vrhovnom sudu.

Cilj predložene mjere bio bi smanjiti opasnost od ponavljanja kaznenog djela, ali i omogućiti rehabilitaciju i pripremu osobe za povratak u zajednicu.

Time bi se ojačala zaštita svih građana te povjerenje javnosti u sposobnost sustava da odgovori na najteže slučajeve. Mjera je strogo razmjerna, vremenski ograničena trajanjem opasnosti te usmjerena rehabilitaciji i postupnom smanjenju rizika, a ne kažnjavanju, naglašava se u prijedlogu Zakona. 

Prema procjeni, u početnoj fazi rada u ustanovi bi bilo smješteno pet korisnika te bi za početak trebalo zaposliti najmanje 14 djelatnika - ravnatelja ustanove, pravnika, ekonomista, specijalistu psihijatrije uži specijalist forenzičke psihijatrije, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika, radnog terapeuta te pet stručnih radnika za poslove osiguranja ustanove.

Trenutno 322 zatvorenika na koje bi se mogao odnositi ovaj Zakon

Prema aktualnim podacima zatvorskog sustava, na izdržavanju kazne nalazi se 322 zatvorenika koji prema vrsti i trajanju izrečene kazne te vrsti kaznenog djela ulaze u objektivno određeni krug osoba na koje bi se, nakon punog izvršenja kazne, mogle odnositi odredbe ovoga Zakona. Među njima je 119 zatvorenika kojima je izrečena kazna dugotrajnog zatvora. 

Kazne u trajanju 20 ili više godina izdržava 148 zatvorenika, od toga njih 76 izdržava kaznu u trajanju od 20 do 29 godina, 43 od 30 do 39 godina, 26 od 40 do 49 godina, dok su tri osobe nepravomoćno osuđene na kaznu zatvora u trajanju od 50 godina, navodi se u prijedlogu Zakona. 

- Navedeni broj od 322 zatvorenika predstavlja samo najširi krug osoba određen objektivnim kriterijima propisanim Zakonom, dok se potreba za smještajem može očekivati kod znatno manjeg broja osoba, pojašnjava se.

Procjenjuje se da je za navedeno zapošljavanje potrebno osigurati sredstva u iznosu od 300.000 eura u 2027. godini, uz pretpostavku zapošljavanja deset djelatnika od 1. srpnja 2027. godine, a u 2028. 720.000 eura. Za pokriće materijalnih i operativnih troškova rada ustanove potrebno je osigurati 200.000 eura u 2027. godini, dok je od 2028. godine nadalje za istu namjenu potrebno planirati 480.000 eura godišnje.