Vojni rok: Kako će izgledati obuka, a kako civilno služenje?
19.01.2026.
22:26
Autor: T.D./Otvoreno/HRT
PODIJELI
Gosti Otvorenog
Foto: HTV / HRT
Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale u Ministarstvu obrane, brigadni general Ivan Raos, načelnik Operativne uprave GS OSRH, Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite i general-pukovnik Slavko Barić, vojni analitičar, gostovali su u emisiji HTV-a "Otvoreno" i govorili o liječničkim pregledima uoči uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja te kako će izgledati obuka, a kako civilno služenje.
Počeli su liječnički pregledi uoči uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja. Ministarstvo obrane uputilo je pozive za 1200 kandidata, a do 1. ožujka trebalo bi biti odabrano 800 ročnika koji će popuniti vojarne u Kninu, Slunju i Požegi.
Kako izgleda liječnički, koliko ih je zasad sposobno ili nesposobno? Kako će izgledati obuka, a kako civilno služenje za one koji se pozovu na priziv savjesti?
Ivan Jušić je rekao kako su liječnički pregledi krenuli prošli četvrtak nakon usvajanja zakona u Saboru i donošenja pravilnika.
- Koncem prosinca su upućeni pozivi za 1500 mladića i djevojaka. Za 1200 mladića koji su rođeni 2007. godine i 300 mladića koji su se dragovoljno prijavili starijih godišta i 85 djevojaka. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji vojna obveza za djevojke tako da se one dragovoljno prijavljuju. Prvo ide opći liječnički pregled, nakon toga EKG, uzima se nalaz urina i krvi, obavlja se pregled sluha i vida i psihologijsko testiranje za sve kandidate, rekao je.
Već sad su uputili preko 2 tisuće poziva za novi krug liječničkog koji će se obavljati tijekom veljače i tako će u svakom mjesecu nastaviti dok ne iscrpe cijelu generaciju - otprilike 19 do 20 tisuća mladića, koji su rođeni 2007. godine.
- Do 20. siječnja dobit ćemo prva uvjerenja, rekao je Jušić.
Priziv savjesti
Istaknuo je kako kod zdravstvenog pregleda nema priziva savjesti.
- On se odnosi na službu u Hrvatskoj vojsci, obnašanja vojničke dužnosti u Hrvatskoj vojsci. Dok ne dobiju poziv za služenje, temeljno vojno osposobljavanje, nemaju na što iskazati priziv savjesti. Ako to netko iskaže, dužni smo dalje proslijediti u Ministarstvo unutarnjih poslova i nadležno tijelo koje će u roku 30 dana donijeti odluku o prihvaćanju ili ne prihvaćanju priziva savjesti, rekao je.
Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale u MORH-u
Foto: HTV / HRT
Ivan Raos je naglasio da je temeljna vojna obuka strukturirana programski na jedan siguran, pouzdan i vođeni način.
- Taj prvi dan je prihvat, da se upoznaju s tim vojničkim načinom života i svega onog što ih očekuje tijekom služenja, odnosno tijekom vojnog osposobljavanja. Kroz dostupnost prema sportskim sadržajima, vježbalištima, kabinetima, učionicama, struktura koja će s njima upravljati, instruktora, zapovjedna struktura i sve te informacije će im biti iskazane prvi dan, tako da nikakvih nepoznanica neće biti, rekao je.
Raos je istaknuo kako se očekuje uredno šišanje.
- To nije iz hira, to je zbog higijene. Vojska počiva na urednosti i prema tome je redovno i obavezno, dodao je.
Vojni raspored
Ustajanje je ujutro u šest.
- Nakon toga imamo onaj dio koji je jutarnja higijena, nakon toga imamo jutarnje kondicioniranje, poslije tog jutarnjeg kondicioniranja je doručak, nakon doručka je postrojavanje i priprema za jutarnju smotru, jutarnja smotra, u 8.15 je podizanje državne zastave i pozdrav državnoj zastavi, kratko informiranje i u 8.30 kreće redovita obuka. Ona traje do 13 sati. U tih 5 sati, nakon trećeg sata će biti pauza za njihov užinu i nakon petog sata je vrijeme ručka. Nakon ručka ponovo imaju nešto slobodnog vremena da bi u 15 sati krenuli ponovo s dodatna 3 sata koja traju do 17.30. Nakon toga imaju čišćenje opreme, odlaganje oružja, večera. Nakon večere je slobodno vrijeme, sportske aktivnosti, sportski sadržaj, a u 21.30 je večernja higijena, prebrojavanje i utvrđivanje brojnog stanja i u 22 sati je počinak, objasnio je.
Brigadni general Ivan Raos, načelnik Operativne uprave GS OSRH
Foto: HTV / HRT
Neven Karas je pojasnio kako će izgledati civilna zaštita.
- Postoje dva modela na koji način se može obaviti civilna služba. Jedna je u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu, to će biti u Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i to traje tri mjeseca neprekidno. Drugi oblik civilne službe je u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u kojima traje četiri mjeseca, međutim ne radi se o tome da je neprekidno, nego pet dana u tjednu po osam sati, rekao je.
Tri lokacije
Osam sati se računa kao jedan dan odrađene civilne službe.
- Što se tiče onih mladića koji će biti raspoređeni kod nas u Ravnateljstvo civilne zaštite, oni će prolaziti osposobljavanje za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite radi spašavanja života ljudi i materijalnih dobara. Za početak pripremljeno je u Jastrebarskom, Bizovcu i u Divuljama kod Trogira, to su tri lokacije u kojima bi se krenulo, a perspektivno se razmišlja i o drugim lokacijama kao što su Dugi Dol i Varaždin, rekao je.
Ta tri mjeseca su tamo i prolaze osposobljavanje koje se sastoji od tri dijela.
- Sastoji se od temeljnog osposobljavanja, specijalističkog osposobljavanja i uvježbavanja, dodao je.
Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite
Foto: HTV / HRT
Slavko Barić je istaknuo da nakon 2008. kada se ukinulo služenje vojnog roka, da se bitno promijenila geopolitička ili sigurnosna situacija.
- Jednostavno potreba da imate veći broj ljudi koji su uvježbani, koji su spremni za određene poslove u pitanju obrane, u pitanju zaštite je nešto što je postavljeno pred ne samo naše društvo, nego čini mi se da mnoge zemlje već imaju i otišle su i dalje nego što je to napravila Hrvatska, rekao je.
"Uvođenje vojnog roka nije cilj, nego sredstvo ojačanja sigurnosti"
Naglasio je da su se promijenile generacije mladih ljudi koje nisu imale obvezu služenja vojnog roka.
- Sadašnje Ministarstvo obrane je donijelo odluku koju prije svega treba razmatrati da uvođenje vojnog roka nije cilj, nego sredstvo na koji način ćemo ojačati sigurnost, obranu, otpornost države na koji način ćemo i borbeni i neborbeni sektor upotpuniti i društvo pripremiti za eventualna događanja u području obrambenih stvari ili u području većih prirodnih, tehničkih ili drugih nepogoda, rekao je Barić.
Mišljenja je da je ovo krajnje vrijeme da se nešto poduzelo.
- Generacije i generacije su izašle koje nemaju svoj raspored, koje nemaju određene vještine, sposobnosti, nisu uključeni u zaštitu države. Jednostavno filozofija koju smo vodili, ušli smo u NATO. NATO će nas štititi, trebamo imati malu profesionalnu vojsku koja će onda biti sposobna obraniti, sudjelovati zajedno sa našim partnerima i tako dalje u obrambenim pripremama, dodao je.
Željeni cilj
Naglasio je kako se sve bitno promijenilo i još brže se mijenja te postoji potreba da se društvo pripremi.
- Ja ne govorim da će sutra ti mladići ići u rat, ali ne može se dozvoliti da naše društvo bude nepripremljeno, da nema tu socijalnu osjetljivost prema pitanju zaštite, prema pitanju obrane. I u tom smislu gledam na jedan izuzetno pozitivan pomak, hrabar iskorak Ministarstva obrane, a obrambena politika nije stvar samo Ministarstva obrane, nego vlade Republike Hrvatske, rekao je Barić.
Ovo smatra kao samo početni korak.
- Da bismo došli do željenog cilja, postoji još niz aktivnosti koje će biti potrebno odraditi s ovim ročnicima, bez obzira jesu li civilni i vojni, da bi oni u potpunosti ušli u taj obrambeni sustav države, rekao je.
General-pukovnik Slavko Barić, vojni analitičar
Foto: HTV / HRT
Ivan Raos je rekao da pomno prate sve promjene koje se događaju u tehnološkom smislu napretka na uvođenje sredstava i opreme koje koriste sve moderne vojske i koje utječu na neposredno djelovanje na određenom dijelu bojišnice.
- Pojavom besposadnih sustava uvelike su se promijenile neke stvari. Nekad nije bilo dronova, a sami dronovi uvjetuju kretanje po bojišnici, zaštitu od dronova, zaštitu u objektima od dronova i slično. To je radikalno promijenilo uvjete izvođenja borbenih djelovanja. I mi smo sukladno tome i prilagodili plan i program temeljnog vojnog osposobljavanja. Prije svega da oni steknu sva ta znanja i vještine radi osobne svoje zaštite, a i samim tim što će zaštititi sebe, štite i svoje, unutar skupine i desetine i dalje u višim postrojbama, rekao je.
Važnost civilne službe
Neven Karas je istaknuo da civilna služba u ovakvom obliku do sad nije bila poznata.
- Iako je glavni cilj obrambena politika i osposobljavanje mladića, temeljno vojno osposobljavanje, s naše pozicije nije manje važna civilna služba, gdje će se mladi ljudi osposobiti. Postoje i druge ugroze gdje nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada će se dogoditi i da oni budu spremni odgovoriti na te ugroze. Upravo je ova civilna služba koja će se obavljati kod nas u jedinicama lokalne i regionalne područne samouprave, bitna za to da u budućnosti, ako nam se dogode stvari poput potresa i koronavirusa, da budemo spremni i da ti mladi ljudi koji bi se trebali s tim suočiti, budu za to odgovarajuće osposobljeni i obučeni, dodao je.
Kazne za neodazivanje na poziv
Ivan Jušić je rekao da su kazne predviđene za svako neodazivanje na poziv koji se tiče izvršenja vojne službe i vojne obveze.
- Kazne za neodazivanje na poziv, ako je to neopravdano, kreću se od 500 do 5000 eura, dodao je.
Slavko Barić je naglasio kako činimo dobru stvar za budućnost.
- Činimo nešto što treba dati rezultate, da Hrvatska ima tu sposobnost i veliku razinu otpornosti na sve prijetnje i ugroze, rekao je.