Baksa: Način na koji se ASK prezentira u javnosti, vrsta je skeča

Ivica Baksa (NPS) osudio je "političku dramatizaciju" oko afričke svinjske kuge (ASK) i pozvao na hitne, praktične mjere pomoći pogođenim poljoprivrednicima.

- ASK je ozbiljan problem za poljoprivredu, za naše selo i za tisuće obitelji koje žive od svinjogojstva, no način na koji se ta tema prezentira javnosti posebna je vrsta skeča, ocijenio je i osudio pretjeranu dramatizaciju i političko etiketiranje pogođenih mjesta.

Borba protiv bolesti, naglasio je, mora biti vođena stručno i odgovorno, jasna komunikacija, jednake mjere za sve i povjerenje u institucije ključni su za uspjeh.

Kao ključne korake predložio je osiguranje brze i poštene naknade štete, potpore za obnovu stada, edukacije o biosigurnosti za stočare, poboljšanje transparentnosti i komunikacije mjerodavnih institucija prema građanima i poljoprivrednicima.

- ASK nije pitanje stranačke pripadnosti, ni mjesto za politički obračun. To je pitanje opstanka jedne grane naše poljoprivrede i života ljudi na selu, rekao je Baksa.

O ASK, koja se u Hrvatskoj prvi put pojavila prije dvije godine, govorio je i Mate Vukušić (SDP) naglašavajući da se nije poštovala riječ struke i veterinarske inspekcije.

Poručio je kako slušati treba onoga tko zna što radi, dakle struku, jer da je tako bilo, kaže, ne bi se bolest pojavila u velikim kompleksima za uzgoj svinja.

Troskot o pučkoj pravobraniteljici: Selektivna i ideološki pristrana

Oporbeni saborski zastupnik Zvonimir Troskot (Most) prozvao je u petak pučku pravobraniteljicu za selektivnost, licemjerje i ideološku pristranost, poručivši da hrvatski građani zaslužuju svog zaštitnika, a ne političkog aktivista.

- Pravobraniteljica se redovito i glasno javlja kad treba kritizirati hrvatske institucije, prešutjeti napade na hrvatsku policiju ili hrvatske branitelje, ali kad treba zaštiti građane, stati u obranu sigurnosti žena, tada vlada muk, rekao je Troskot u govoru na slobodnu temu.

Teni Šimunović Einwalter zamjerio je da je više puta "s lakoćom kritizirala simbole postrojbi koje su s ostalim hrvatskim braniteljima obranile državu, te da s velikim žarom promovira zakone i inicijative koje guraju ideološke agende, ali ju se nije čulo kad je trebalo ustati u obranu hrvatskih građana, policajaca i hrvatskih žena."

Prozvao ju je kako "nije našla vremena osuditi nedavni, brutalni napad migranta na policajku usred Zagreba, zapitao ju je gdje je bila kad je Austrija nedavno protjerivala migrante s kriminalnim dosjeima i slala ih u Hrvatsku, zašto nije upozorila hrvatsku javnost."

Šimonović Einwalter proziva za dvostruki standard, za selektivno djelovanje "koje urušava povjerenje u instituciju pravobranitelja."

- Hrvatska treba pravobraniteljicu koja će biti štit interesa svojih građana, a ne apologet i instrument provođena ideoloških agendi, institucija koja šuti na nasilje nad policajkom, glasno kritizira hrvatske branitelje, gubi svoj smisao, hrvatski građani zaslužuju svog zaštitnika, a ne političkog aktivista, poručio je Troskot.

Dubravka Novak (Možemo) kritizirala je ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) u trogodišnjim strukovnim školama, upozoravajući da se na taj način zakida mlade.

Škola ne služi samo stjecanju vještina za određenu struku, kroz školu odgajamo i obrazujemo građane svjesne svojih građanskih i radničkih prava koji znaju kako ih ostvariti, kazala je.

Retorički se upitala i je li u interesu Hrvatske obrazovati poslušnike koji neće imati pristup informacijama te naglasila kako odgojiti demokratske građane, znači i omogućiti im pristup informacijama kako bi bili u stanju formirati svoje mišljenje.

Navela je i kako je uvođenje modularne nastave tisuće nastavnika suočilo s brojnim pitanjima, te kako strukovne škole kreću u reformu za koju nisu spremne.

Vojnić: Uskoro ćemo na Mirogoju obilježiti najveći progon Hrvata iz Srijema

Zastupnica Jasna Vojnić (HDZ) najavila je da će Zajednica Hrvata protjeranih iz Srijema, Bačke i Banata uskoro na Mirogoju obilježiti najveći progon Hrvata iz Srijema koji se dogodio prije 30 godina, poručivši da država koja želi graditi budućnost mora imati snage priznati prošlost. 

Prisjetit ćemo se dana kad su cijele obitelji, u strahu i bez ikakve zaštite, bile prisiljene napustiti svoje domove u Vojvodini, rekla je Vojnić u saborskom govoru na slobodnu temu.

Navela je kako je, od svibnja 1992., kada je Vojislav Šešelj, osuđeni ratni zločinac, na trgu u Hrtkovcima poimenično prozvao Hrvate koji te noći trebaju iseliti, do kraja 90-ih, iz Vojvodine iselilo 40.000 Hrvata, a ubijeno ih je je ili nestalo 25.

Prisjetit ćemo se tih strašnih dana kad su Hrvati u Srijemu dobivali prijeteće poruke, ceduljice na vratima, kad su telefoni noću zvonili, kad su im eksplozivne naprave bacane ispred kuća, ljudi odvođeni, kad su cijela sela, ulice i kuće, ostajali prazne, a obitelji u jednom danu s vrećicom morale napusti svoj dom, istaknula je.

Objasnila je i zašto će se godišnjica progona Hrvata obilježiti u Zagrebu, a ne u Hrtkovcima, simbolu protjerivanja više desetaka tisuća Hrvata iz Srijema ratnih devedesetih.

Zato što trenutačno u Hrtkovcima, u cijeloj Srbiji ne postoji ni jedno mjesto gdje bismo mogli položiti cvijet i sjetiti se naših žrtava, kazala je i dodala kako umjesto toga, u Hrtkovcima danas postoji veliki plavi spomenik, na kojemu piše kuća Vojislava Šešelja.

Zastupnica je navela i kako je u toj kući prije sedam dana organizirano veliko veselje, s jedinim ciljem da se 90-e ne zaborave i da strah nikad ne napusti domove Hrtkovčana, a da se večer prije skupa dogodio niz provala u kuće, pa i u kuću mjesnog župnika.

"Veliko narodno veselje" organizirala je Srpska radikalna stranka u kući u središtu Hrtkovaca koju je Šešelj kupio 2018. i pretvorio u sjedište svoje stranke.

Poruka je bila jasna - ne samo da smo vas istjerali nego ćemo se tome i naslađivati, konstatirala je.

Država koja želi graditi budućnost mora imati snage priznati prošlost, mora jasno reći, zločin se ne slavi, žrtva se poštuje, rekla je zastupnica i poručila kako Hrtkovci nisu priča samo jedne noći, nego rana jednog naroda, te kako je naša dužnost da ta rana i u Srbiji i u Hrvatskoj ostane opomena, a ne trajna bol.