Vrček: Nema gospodarskog rasta ondje gdje nema ljudi

U Studiju 4 bili su prof. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i prof. Nedjeljko Perić iz Inovacijskog centra "Nikola Tesla".

Digitalna transformacija Hrvatske je nužna, posebno u cilju rasta gospodarstva. U tom procesu potrebna nam je digitalna ekonomija koja jamči povećanu zaposlenost te dvostruki porast plaća upravo u tom segmentu gospodarstva. O tim temama razgovarali smo s gostima prof. Nevenom Vrčekom s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i prof. Nedjeljkom Perićem iz Inovacijskog centra "Nikola Tesla".

Na pitanje postoji li bojazan da Hrvatska propusti digitalizaciju i promaši rast i razvoj vlastitog gospodarstva, prof. Vrček odgovorio je da postoji. "Barem onaj prvi val. Digitalni trendovi se događaju već 10-ak ili više godina i naravno da svako gospodarstvo traži svoju prigodu u tom trendu. Bit digitalne transformacije je u tome da počiva na nekoliko važnih stupova. Jedan je poslovna okolina, drugi je ljudski kapital , treći je tržište i zadnji je ekosustav. Ključ bi bio na ekosustavu. Moramo graditi goleme kapacitete da bismo mogli ući u svijet digitalne transformacije i bez jake uloge svih sudionika, tu prije svega mislim na državu, poslovne objekte i visoko obrazovanje. Svaka država je u opasnosti da zaostane, pa i naša", istaknuo je.

Prof. Perić rekao je da je nedvojbeno u posljednjih 10-ak godina bilo pomaka. "Međutim, isto tako se može konstatirati da se moglo napraviti mnogo više. Koji su razlozi da se nije moglo napraviti više? U ovom kontekstu razvoja digitalne ekonomije, digitalne transformacije, ključna su tri partnera. Javna uprava koja donosi progresivnu zakonsku regulativu, gospodarstvo koje treba svježe ideje, inovacije i inovacijska rješenja te akademska zajednica koja treba služiti razvoju gospodarstva i društva", naglasio je.

Prof. Vrček je digitalnu transformaciju objasnio kao društvenu promjenu. "Naglasak bi bio na simbiozi, ekosustavu. Najbolje je to prikazati na primjeru. Vi kao organizacija možete imati vrhunsku razinu digitalne zrelosti, ali ako nemate poslovnog partnera koji prima vaše elektroničke dokumente, e-račune i sl., onda ste sami. Dakle, digitalna transformacija bila bi ukupan zahvat u društvo koje podiže našu razinu spremnosti za digitalnu ekonomiju", rekao je. 

"Prema tome, ljudski potencijal prije svega, ljudi, organizacije spremne na eksperimentiranje, greške i država koja to prati kroz regulativu i sve što je potrebno da bismo napredovali", dodao je.

Na pitanje obrazuju li se djeca dovoljno za nešto što dolazi za deset godina prof. Perić je odgovorio da je teško pogoditi. "Lakše je prognozirati. Stvorit će se nova radna mjesta koja danas ne postoje. S druge strane nestat će mnoga, prije svega u uslužnom sektoru. Stvorit će se nešto drugo. I tu je uloga digitalne transformacije da odgovori na ta pitanja i stvori okvire. Tu je naravno iznimno važno kako će se naš visokoškolski sustav i resorno ministarstvo postaviti prema tome u smislu kreiranja okvira za kurikule koji će onda uključivati i znanja potrebna kao podrška za digitalnu transformaciju i gospodarstva i društva. Naglasio bih da je iznimno važno, uz usluge koje su na neki način u domeni javne uprave, da imamo vrlo ozbiljan pristup u digitalnoj transformaciji proizvodnog sektora kao što je energetika. U poljoprivrednom sektoru bih stavio prioritet, pogotovo imajući u vidu nerazvijenost ruralnih područja.

"Nema gospodarskog rasta ondje gdje nema ljudi", istaknuo je  prof. Vrček. "Vjerojatno bi jedan od važnijih segmenata promišljanja hrvatske budućnosti bilo pitanje migracijske politike jer svojim rastom velike gubitke ne možemo nadoknaditi. Ono što možemo napraviti je stvarati poslovnu klimu, što je u digitalnom svijetu jako važno - da se ljudi koji su otišli mogu vratiti.

U digitalnoj domeni je moguće raditi posao od bilo gdje na svijetu za bilo koga na svijetu. Informacijske usluge su globalne. I mi već danas u Hrvatskoj imamo fantastičnih primjera gdje poduzeća koja su locirana na ovim prostorima servisiraju globalnu ekonomiju na vrhunskoj razini. I to je hrvatska šansa ako je možemo iskoristiti jer možemo stvoriti okolinu da nam se ipak jedan broj ljudi - i to vrhunski obrazovanih ljudi i stručnjaka vrati i ovdje pronađe prije svega egzistenciju jer ljepota života i sve drugo je neupitno.