Poslodavci u potrazi za novom generacijom radnika koji poznaju AI alate

Što donosi umjetna inteligencija u sustavu obrazovanja, kako se što bolje prilagoditi tržištu rada te koja će radna mjesta prva biti na udaru promjena koje donosi tehnologija komentirao je u Dnevniku HRT-a Hrvoje Josip Balen, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a te savjetnik uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Između stajališta da umjetna inteligencija predstavlja prijetnju i onog da predstavlja priliku za tržište rada, Hrvoje Josip Balen, je naglasio da se priklanja ovom potonjem te se pozvao na istraživanja koja su proveli nad poslodavcima, a koja su pokazala da 42 posto njih misli da AI ''otvara nove prilike u implementaciji i stvaranju novih proizvoda''.

- Samo oko 20 posto njih to vidi kao neku prijetnju. Dakle, prilika svima koji se misle mijenjati i puno bolje pozicionirati na ovom tržištu, rekao je predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a, te savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

''Temeljna naobrazba ostaje kao stvaran temelj'', rekao je Balen, te dodao kako se stvarna naobrazba događa kroz cjeloživotno učenje.

S obzirom na to istaknuo je kako je u Hrvatskoj problem što samo 25 posto generacije može upisati gimnaziju, dok ostatak mora upisati strukovna zanimanja što će ''u doba umjetne inteligencije postati sve veći i veći problem''.

- Kasnit ćemo s razvojem onih kompetencija kritičkog razmišljanja, zaključivanja i svih onih tema koje su nam važne u doba umjetne inteligencije, smatra Balen.

'Ne možemo očekivati da ćemo kroz petogodišnji studij uhvatiti sva znanja'

Poručio je kako ''ponovno dolazi era što općenitijeg generalnog obrazovanja'', a da će se osobe potom kroz život dodatno obrazovati ''hvatajući trendove koji će biti jako brzi''.

- Danas vidimo da se dnevno pojavljuju alati koji ubrzavaju i donose veliku revoluciju, na kraju krajeva, i mijenjaju ta radna mjesta. Ne možemo očekivati da ćemo kroz studij od pet godina uhvatiti sva znanja koja će nam trebati da sljedećih 40 godina obavljamo svoj posao, pojasnio je.

Što se tiče pitanja i problema koja će radna mjesta prva biti ugrožena s obzirom na pojavu alata koje omogućuje umjetna inteligencija, Balen je istaknuo kako već postoji jako puno radnih mjesta koja su ''nadopunjiva s umjetnom inteligencijom''.

- HUP-ovo istraživanje je pokazalo da 28 posto kompanija kaže da korištenjem generalne inteligencije, po čovjeku uspijevaju uštedjeti oko sat, sat i pol vremena dnevno. To znači da se de facto smanjuje potreba za određenim profilima ljudi tj. da su manje potrebni, rekao je.

- Međutim, stvaraju se nova radna mjesta i ta nova radna mjesta će upravo biti na onoj najnaprednijoj razini. Moramo se maksimalno truditi da upravo kod nas stvaramo ta radna mjesta koja će biti više dodane vrijednosti i upravo na taj način se borimo protiv toga da budemo zamjenjivi, dodao je.

Više od pola tvrtki u RH ne koristi AI

U Hrvatskoj trenutačno oko 45 posto kompanija koristi umjetnu inteligenciju, istaknuo je Balen, a 55 posto je još uvijek ne koristi, s obzirom na istraživanje koje je proveo HUP.

- Stvar je zapravo do konkurentnosti. 70 posto tvrtki smatra da je umjetna inteligencija izvor njihove konkurentnosti. Onaj tko se ne natječe u toj ligi i ne smatra tehnologiju važnom, teško će opstati na tržištu, naglasio je.

Podsjetio je kako su tržišta danas jako povezana te stvari dolaze sa stranih i razvijenijih tržišta na ono naše, a kompanije koje neće shvatiti umjetnu inteligenciju kao ''stratešku odrednicu, a ne samo alat kao što je to ChatGPT'' neće moći zadržati konkurentnost.

AI će ugroziti oko 110.000 radnih mjesta u RH

U Hrvatskoj je Google provodio istraživanje prije godinu i pol dana s kojim su utvrdili da s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva otprilike 6 posto radnih mjesta bi moglo biti zamijenjeno s umjetnom inteligencijom, ispričao je Balen, a oko 58 posto radnih mjesta bi trebalo biti poboljšano umjetnom inteligencijom.

- Pričamo o nekih 110.000 radnih mjesta danas koja bi mogla biti zamijenjena. Nema tih radnih mjesta koja neće biti na neki način dotaknuta, više ili manje, ali to ovisi jako puno o tim generacijama djece i mladih koja će dolaziti u obrazovni sektor i na tržište rada koliko će oni biti spremni mijenjati se, smatra on.

- Oni koji se neće biti spremni mijenjati definitivno jesu u opasnosti od gubitka radnog mjesta ili neimanja radnog mjesta. Oni koji su spremni mijenjati svoje zanimanje na nekakvoj višegodišnjoj bazi, unaprijediti znanje u zvanju za koje su se školovali, ti ljudi mogu biti veliki dobitnici, zaključio je.

Kako AI mijenja tržište rada

Umjetna inteligencija ubrzano mijenja način na koji radimo i komuniciramo, što je posebice vidljivo u tehničkom sektoru. Poslodavci zato studentima, kao budućim zaposlenicima, poručuju da je uz temeljna znanja nužno ovladati i AI alatima – jer prilagodba novim trendovima odlučuje tko je konkurentan na tržištu rada.

Borba za kvalitetnog zaposlenika sve je snažnija, pa kompanije tragaju za budućima još dok studiraju. Tehnička zanimanja i dalje su deficitarna, no novi trendovi zahtijevaju specifična znanja.

- Cybersecurity nova je tema u svijetu, jako je tražena. Vidim puno prilika kroz daljnje godine kako ću se školovati i kroz certifikate koje ću polagati, rekao je Ivan Šarić, student kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu Algebra Bernays.

- Od npr. bankarskih sektora do sektora koji su uskoro povezani s IT-jem, moja neka želja bi bila u IT sektor, usko povezan što se tiče generalno mreža, sistemskog inženjerstva, te na kraju cijele sigurnosti, ispričala je Nika Vuković, studentica kibernetičke sigurnosti, također na Algebra Bernays.

Razumijevanje tehnologije i prilagodba - najtraženije su vještine među poslodavcima.

- Kako uz AI neke stvari funkcionalne postaju sve dostupnije, mislim da je više nego ikad bilo važno razumjeti kako tehnologija funkcionira, ne nužno same implementacijske vještine nego stvarno razumijevanje, tvrdi Ivan Begović, voditelj programera, IBM iX.

- Trenutno jesmo malo fokusirani na neke inženjering uloge, pogotovo se bavimo baterijskim sustavima, tako su nam battery sistem inženjeri. Naša sveučilišta su vrlo dobra i cijenimo studente koji se kod nas prijavljuju, jako su dobro teorijski potkovani čak i praktični sa predavanjima i ostalo. Međutim tu je isto i nastup, kako se oni odnose prema samom poslu, motivacija njihova za rad i ostalo, poručila je Franka Kos, partnerica za akviziciju talenata, Rimac technology.

Umjetna inteligencija ubrzava procese i preuzima dio zadataka. No, znanje ljudi važno je za kontrolu i odlučivanje.

- Ona može pomoći prvih 80 posto posla - oko nekih kreativnih stvari, ali tebi na kraju treba stručna osoba koja će znati to u pravom umjetničkom smjeru gurnuti i dovršiti sam model, tvrdi Dino Rendulić, tehnički voditelj, BIZkoshnica.

- AI je alat koji ubrzava rad svim ljudima koji imaju znanja i iskustva. Možemo to usporediti s tim da su prije ljudi lopatali lopatom, a sad je jedna osoba na bageru, trebamo naučiti voziti bagere ja bih rekao. Znanje i dalje ostaje najbitnije, smatra Begović.

Fakulteti imaju važnu ulogu kako bi se smanjio jaz između znanja studenata i potreba poslodavaca.

- Umjetna inteligencija mijenja svijet kakav poznajemo, mijenja društvo, mijenja poslovni sektor. Moramo u kurikulume studijskih programa uključivati kontinuirano novosti, novitete, umjetnu inteligenciju, naučiti studente da se njima služe, kazao je Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučiliša Algebra Bernays.

Kontinuirano učenje i nakon fakulteta je nužno, jer znanje ostaje ključ uspjeha.