Vrhovni i Ustavni sud u pat poziciji: Benčić o pritiscima izvršne vlasti

Sandra Benčić govori o kupnji stana, političkim spinovima HDZ-a te ozbiljnim institucionalnim blokadama u izboru predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda, upozoravajući na narušavanje ravnoteže vlasti i demokratskih standarda u Hrvatskoj.

Kupnja stana koordinatorice političke platforme Možemo! i saborske zastupnice Sandre Benčić obilježila je početak političke godine i otvorila niz polemika u javnosti. Benčić odbacuje optužbe o bilo kakvoj spornosti transakcije te tvrdi da je riječ o pokušaju političkog spina, ponajprije iz redova HDZ-a.

– O egzistencijalnim pitanjima ne možete odlučivati prema tome hoće li vam nanijeti političku štetu ili ne, rekla je Benčić, istaknuvši da je s obitelji deset godina živjela kao podstanar te da su se na kupnju stana odlučili kada je najam postao financijski neodrživ.

Kredit, tržišna cijena i kontrola Porezne uprave

Benčić je detaljno pojasnila okolnosti kupnje stana, navodeći da je nekretnina plaćena 304 tisuće eura, od čega je 270 tisuća financirano kreditom, dok je ostatak njezin suprug dobio kao dar iz nasljedstva svojih roditelja.

– Kupili smo stan na tržištu, tako da odemo u banku i dignemo kredit, kao i većina građana, poručila je, odbacujući tvrdnje da je riječ o povlaštenoj kupnji.

Naglasila je i da je stan bio oglašen godinu i pol dana po cijeni od 318 tisuća eura, što, prema njezinim riječima, potvrđuje da se radilo o tržišnoj cijeni. Dodala je kako su transakciju provjerile i banka i Porezna uprava, koja je na temelju procjene odredila i porez na promet nekretnina.

Usporedbe s HDZ-om i kritika premijera

Govoreći o kritikama iz HDZ-a, Benčić je rekla da se radi o pokušajima diskreditacije.

– HDZ-u je očito neobično da netko kupi stan kao običan građanin, a ne da dobije državni stan ili subvencije – ustvrdila je, spominjući i ranije slučajeve u kojima su dužnosnici te stranke, kako tvrdi, dolazili do nekretnina pod povoljnijim uvjetima.

Posebno se osvrnula na istup premijera Andreja Plenkovića tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru, ocijenivši da je rasprava spuštena na razinu „tračanja“.

– Nevjerojatno mi je da me premijer pokušava ponižavati zbog cijene stana, dok je istodobno u vlastitoj imovinskoj kartici procijenio svoj stan na oko 1.800 eura po kvadratu, rekla je, dodavši da pritom vrijednost nije ažurirana dvije godine zaredom, što bi, prema njezinim riječima, moglo biti predmet interesa Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Oštra razmjena riječi i spor oko pravosuđa

Na pitanje o međusobnim prozivkama u Saboru, Benčić je istaknula da aktualno prijepodne nikada nije „nježno“, ali da se iza verbalnih sukoba krije ozbiljniji politički problem.

– Ne radi se o osobnim uvredama, nego o tome da se dijalog i dogovor, na kojima se temelji demokracija, pokušavaju zamijeniti silom i ucjenom, rekla je.

Kao primjer navela je postupanje premijera u vezi s izborom ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda.

– Zaprijetio je da će sudska vlast ostati bez ključnih pozicija ako oporba ne pristane na njegov uvjet da od tri ustavna suca dva budu „HDZ-ova“, ustvrdila je Benčić, dodajući da Možemo! ne želi pristati na takav način odlučivanja niti na povezivanje dvaju, po njezinim riječima, potpuno odvojenih procesa.

Izvršna vlast 'prijeti' sudskoj

Benčić je u nastavku razgovora istaknula je da se radi o presedanu u kojem izvršna vlast, kako kaže, prijeti trećoj grani vlasti – sudskoj – ostavljajući je bez legitimnog predstavnika. Podsjetila je da Vrhovni sud već gotovo godinu dana funkcionira s vršiteljem dužnosti te naglasila da predsjednik Vrhovnog suda nije samo interna funkcija, nego ključni predstavnik sudske vlasti u ustavnom poretku.

Benčić smatra da se bez dijaloga između grana vlasti ne mogu rješavati dubinski problemi pravosuđa niti vratiti povjerenje građana u sudstvo. Kao simptom šireg problema navela je i najavu predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja da bi vladajući mogli srušiti kvorum na sjednici Odbora i time ponovno blokirati postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Ustavni sud pod pritiskom i pitanje ravnoteže vlasti

Govoreći o izboru sudaca Ustavnog suda, Benčić je upozorila da bi neizbor troje sudaca značio da Sud od travnja djeluje s deset članova, što može otežati odlučivanje, osobito u postupcima ocjene ustavnosti zakona. Iako ustavne tužbe građana ne bi bile potpuno paralizirane, smatra da bi smanjeni sastav Suda dugoročno narušio njegovu učinkovitost.

Posebno je problematičnim ocijenila tezu da bi Ustavni sud trebao „reflektirati parlamentarnu većinu“.

– Ustavotvorac je upravo zato propisao osmogodišnji mandat sudaca, kako bi se spriječio izravan politički utjecaj, naglasila je, dodajući da aktualna većina, prema njezinu mišljenju, želi imati kontrolu nad Sudom jer je u više navrata izgubila u postupcima ocjene ustavnosti zakona.

Kao primjer navela je odluku o dijelovima zakona o osobnoj asistenciji, koji su jednoglasno proglašeni protuustavnima, unatoč ranijim upozorenjima oporbe. To čeka, dodala je i 'Bačićeve zakone'.

Više pogledajte u videoprilogu: