Ilustracija
Foto: Izvor: / Shutterstock
Toplinski val koji je zahvatio velik dio Europe ne pokazuje znakove slabljenja, a vrhunac vrućina u Hrvatskoj tek se očekuje tijekom idućih dana. Meteorolozi upozoravaju na temperature koje bi se ponegdje mogle približiti 40°C, uz povećan zdravstveni rizik i opasnost od požara.
Iznimno snažan i dugotrajan toplinski val zahvatio je velika područja zapadne i srednje Europe. Italija, Velika Britanija, Francuska, Belgija i Španjolska izložene su ekstremnim vrućinama. Hrvatska je, srećom, u rubnoj je zoni drugog po redu većeg toplinskog vala ove godine sezone, ali to ne znači da će nas vrućina poštedjeti, posljedice toplinskog vala trpimo i ovih dana, ali vrhunac nas tek čeka.
Ovo je drugi toplinski val koji je zahvatio veliki dio Europe. Prvi je bio izraženiji na zapadu kontinenta, iako je vrućine bilo i kod nas, kazao je Krunoslav Mikec, meteorolog iz DHMZ-a.
- Što se ovog toplinskog vala tiče, njegova je karakteristika dugotrajnost, što je uzrokovano samom sinoptičkom situacijom. "Omega blok" je stručni izraz koji se sada provlači kroz medije. Radi se o tome da greben vala koji se pojavi, koji meandrira, izobliči se - uži je u donjem dijelu, a širi u gornjem. Na meteorološkim kartama on poprima oblik velikog grčkog slova omega, rekao je Mikec.
"I dalje pritječe vrlo topao zrak iz Afrike"
Omega bloking situacija, kazao je, nije ništa neobično u godini - često se događa u bilo kojem dijelu godine.
- Ono što je karakteristično za ovo što imamo sada je da nam unutar tog grebena, vala, i dalje pritječe vrlo topao zrak iz Afrike, ponajprije do južnih pa i zapadnih dijelova Europe. Sada je taj greben vala tako položen. Međutim, pomaknut će se on malo prema istoku, pa će onda taj vrlo topao zrak stići i do srednjeg dijela Mediterana, a i do naših krajeva i srednje Europe, kazao je Mikec.
Upozorenja na velike vrućine uvijek su ista. U pokušaju rashlađivanja i lakšeg podnošenja visokih temperatura u Francuskoj je zabilježen veliki broj umrlih.
- Mislim da oni ustvari precjenjuju svoje sposobnosti, odnosno ne pridržavaju se ovih savjeta koja se u zadnje vrijeme ponavljaju kroz sve medije. Tu mislim na savjete o nastojanju da se ne izlažu ekstremnim vrućinama u doba dana kad je najtoplije - od 9, 10 sati ujutro pa do 17, 18 popodne, kazala je voditeljica smjene u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba Davorka Muškardin.
"Mala djeca neće znati da im je prevruće, da su žedna"
Stariji ljudi misle da su puno snažniji nego što ustvari jesu, izjavila je i naglasila da je unos tekućine jako važan.
- Ljudi na to dosta često zaborave, odnosno zanemare unos tekućine. Savjetuje se da se tekućina uzima i onda kada čovjek nije žedan, jer onog trenutka kad je čovjek žedan već dolazi do dehidracije. Žeđ je prvi simptom dehidracije, što nije dobro, pogotovo kod starijih ljudi kojima je osjećaj žeđi puno manji, izjavila je Muškardin.
Apelirala je na roditelje da brinu o tome jer mala djeca neće znati reći da im je prevruće, da su žedna, eventualno izložena ekstremnoj toplini. Roditelji su ti koji bi trebali za njih misliti, o njima brinuti, podsjeća Muškardin.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je da su požari proteklih dana zabilježeni u sve četiri dalmatinske županije. Uslijed grmljavinskog nevremena došlo je do velikog broja požara, kazao je. Ekstremne promjene, dehidracija biljnog pokrova, utjecali su među ostalim na mnoge požare i njihov brzi razvoj.
- Vrlo je bitno ono što stalno upozoravamo, da preventivno djelujemo na svim mogućim razinama, kazao je i naglasi da će vatrogasci naravno, uvijek biti spremni na reagirati na požare.
Mikec - vrhunac toplinskog vala očekuje se idućih dana
Iz Francuske se čuju informacije da bi se oko 10. srpnja mogao očekivati novi toplinski val. Meteorolog Mikec potvrdio je da se vrhunac toplinskog vala očekuje u idućim danima.
- T
emperatura zraka još će porasti. Greben vala pomaknut će se prema istoku sa sve toplijim zrakom. Onda bi trebalo, čini se, trebalo doći do olakšanja. Nažalost, u situaciji kada dolazi do pada temperature, kada imamo nekakav hladni prodor na ovako uzavreloj površinu, odnosno promjenu zračne mase iz vrlo tople u nešto ipak manje toplu ili hladniju, obično se događaju i grmljavinska nevremena, rekao je.
Za sada, kazao je, prema prognostičkim izračunima, postoji vjerojatnost da bi se ona mogla pojavljivati na našem području Europe, odnosno u našoj zemlji, prvih dana srpnja.
- Već možda 1. srpnja, a onda i u danima koji slijede, postoji prilično velika vjerojatnost da do naših krajeva stigne nešto vlažniji i hladniji zrak. Onda u takvim okolnostima, uz veliku količinu energije u atmosferi koja je prisutna zbog vrlo visokih vrijednosti temperature, postojat će uvjeti i za jača grmljavinska nevremena, tvrdi Mikec. Detalje o tome još ne može dati te preporučuje pratiti svakodnevne prognoze i upozorenja DHMZ-a.
I temperature mora su visoke
U Zagrebu će zbog velikih vrućina biti besplatni gradski bazeni od petka do nedjelje. To će biti jedan od načina kako se rashladiti. Onima koji su uz more nije bitno svježije jer su temperature mora također jako visoke.
Na području Pule i Malinske izmjereno je čak 27°C i 28°C mora. Nešto su malo niže vrijednosti na području srednjeg i južnog Jadrana, od 23°C do 25°C. To je posljedica ranog zagrijavanja atmosfere koje onda utječe, naravno, i na zagrijavanje mora.
- Zasigurno će temperatura mora još rasti, ali s epizodama za hladnih prodora koji nas očekuju u atmosferi, dolazit će i do situacija s burom. Kada zapuše bura more se ohladi, rekao je Mikec i dodao da se neuobičajeno visoke temperature mora očekuju tijekom čitavog ljeta.
Muškardin ponavlja da su tijekom toplinskog vala najugroženija mala djeca, dojenčad. Ona nisu toga svjesna pa za njih trebaju razmišljati roditelji. Ugrožene su i trudnice, osobe starije životne dobi i svi pacijenti s kroničnim bolestima. Tu se radi o kroničnim kardiovaskularnim bolestima, respiratornim bolestima, pacijentima s kroničnim bubrežnim bolestima, psihijatrijskim pacijentima koji su po ovim vrućinama nešto malo podložniji promjenama raspoloženja.
Za vrijeme ekstremnih vrućina ugroženi su, dodaje Muškardin, i fizički radnici koji rade vani, potom sportaši, vatrogasci.
Tucaković poručuje da je bolje rashladiti se malo, otići u more, nego roštiljati
Tucaković je pozvao sve da se radije malo rashlade, odu u more, piju dobru tekućinu, nego da roštiljaju, pa npr. žar odbace u prirodu. Naglasio je da je paljenje vatre sada zabranjeno. Ako se već roštilja, žar se treba pospremiti u metalne kante i pričekati da se to ohladi, dodao je.
Neki kažu da im velike vrućine ne smetaju. Doktorica Muškardin napominje da "organizam ne može zakazati" bez jasnog upozorenja.
- Ako govorite o nekim ekstremnim toplotnim udarima, u tom slučaju se prije toga javlja nekakva toplinska iscrpljenost u smislu umora, opće slabosti, javlja se glavobolja, mučnina, pa eventualno povraćanje, vrtoglavice, osjećaj nesvjestice. To su preznojavanja, odnosno obilno znojenje. To bi bili simptomi koji će prethoditi nekakvom ozbiljnijem poremećaju od topline. Govorimo u tom slučaju o toplinskom udaru koji je najopasnija posljedica izlaganja ekstremnim vrućinama, navodi Muškardin.
I činjenica da se ne možemo rashladiti noću, ali i visoka dnevna temperatura jednako su veliki problema.
- Međutim, što se tiče tih visokih noćnih temperatura, problem jest da čovjek ne može dobro spavati, javlja se nesanica. Organizam ima noć da bi se odmorio i da bi odmoran mogao sljedeći dan reagirati na nekakve stresne situacije, pa onda tako i na stres uvjetovan povišenim temperaturama, izjavila je i još jednom napomenula problem neprospavanih noći zbog vrućina.
Temperature na moru bit će i idućih dana poput dosadašnjih, a na kopnu će temperatura zraka malo porasti, tako da se očekuju vrijednosti temperature gotovo posvuda oko 35°C, a ponegdje će one biti i više, navodi Mikec.
- Od sutra je najviša razina upozorenja za riječku, splitsku i dubrovačku regiju - crveno upozorenje na vrućinu. Od sutra kreće umjerena opasnosti, odnosno žuto upozorenje u unutrašnjosti, jer će porasti te vrijednosti temperature. Potom u danima koji slijede donose veću opasnost, veliko narančasto upozorenje i u kontinentalne krajeve, a crveno će se zadržati i dalje na moru, rekao je i ponovio da prvi dani srpnja donose moguće olakšanje.
Što to znači crveno upozorenje?
- Ne radi se samo o temperaturi. Sami toplinski val se definira kao nešto što traje, dakle da ne traje samo jedan dan. Postoji algoritam prema kojem se to izračunava, i u obzir se uzimaju i minimalne vrijednosti temperature i maksimalne. Kada govorimo, o tim maksimalnima, rekao sam da bi moglo biti nerijetko 35 °C, odnosno bit će pa i više, a neće biti iznenađenje ako se ponegdje živa u termometru u danima koji slijede približi brojci od 40 °C, kazao je.
Najviša lipanjska temperatura zabilježena je u Kninu 28. lipnja 2022. - čak 40,4 °C.
- Prema dugoročnim prognostičkim izračunima kojima raspolažemo, zasigurno i tijekom ovoga ljeta možemo očekivati iznadprosječne vrijednosti temperature, uz uglavnom, recimo, manjak oborine, posebice na Jadranu, kazao je Mikec. Smatra da bi ovo ljeto moglo biti sličnije onome 2024. godine, da je veća vjerojatnost za pojavu ekstrema nego što je to bilo u prošlome ljetu. No ne smatra da se radi o nekoj izvanrednoj situaciji u lipnju u odnosu na prijašnje.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
Vrhunac toplinskog vala tek stiže: Temperature će ići iznad 35 °C
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!