Vučković o zbrinjavanju otpada: Hrvatska je učinila ogroman napredak

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković kazala je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" kako je spremna na nove izazove u ministarstvu kojeg je preuzela. Osvrnula se i na zbrinjavanje otpada, ali i na hidroelektrane u Hrvatskoj. 

Vučković: Imovinskopravni odnosi i iseljena područja su problematični

U Hrvatskoj je puno zemljišta koje je zapušteno, puno je zemljišta za koje ljudi ni ne znaju da su vlasnici. To zemljište može predstavljati potencijalnu opasnost i kada je riječ o požarima, poplavama i slično. Vučković je naglasila da imovinskopravni odnosi, iseljena područja i još mnogo toga što se nadovezuje na taj problem su problematični.

- Mi smo i ovo ljeto, nakon požara koji su harali Dalmacijom, obećali da ćemo napraviti vrlo brzo jedan Akcijski plan. Nismo tome pristupili na klasičan način, nismo zaboravili obećanje pa smo mjere, koje čine takav jedan naš plan aktivnosti, već stavili u javno savjetovanje, primjerice restauraciju travnjaka, zaštitu voda, a koji će se raditi preko ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. Isto tako pripremamo jedan poziv koji je namjenski za Hrvatske šume kako bi se očistila dodatna površina, poručila je ministrica Vučković.

Rekla je da izazovi postoje, te da će rizici biti sve veći.

- Tu će biti nužna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede, dodala je.

Vučković je naglasila kako u Vladi svi dobro surađuju. 

"Crne točke koje su ostale kao loše nasljeđe gospodarenja otpadom su još iz komunističkog razdoblja"

Dugi niz godina Hrvatska i bivša Jugoslavija nije baš vodila puno računa o otpadu. Postoje crne točke u Hrvatskoj koje hitno treba sanirati. Posljednjih dana u medijima dosta se pričalo o Crnom brdu u Velom Ratu. Slično takvo je u Biljanima, Donjim kod Benkovca. Sve su to ostavštine bivših tvornica iz Šibenika.

Ministrica Vučković istaknula je kako je rješavanje takvog otpada dugotrajni proces. No, njoj se čini nakon uvide u dokumentaciju da se mogao i brže rješavati.

- No riječ je o kompleksnom procesu. Naravno, tu nema nikakvih dvojbi. To se mora rješavati. Crne točke koje su ostale kao loše nasljeđe gospodarenja otpadom iz komunističkog razdoblja, treba to tako jasno reći, jer meni su neke aktivnosti koje sam pročitala doista u današnje vrijeme nevjerojatne. Dio su plana gospodarenja otpadom. Za jednu imamo i presudu. I mi smo tome pristupili sad vrlo ozbiljno. Radilo se to i prije. Određene aktivnosti su već značajno poduzete, kazala je ministrica.

Dodala je da Hrvatska ima više crnih točaka što se tiče otpada.

- Ja se sada bavim, posebno da treba to reći, sa suradnicima, nastavno naravno na interes i javnosti i Dugim Ratom, ali se bavimo i svim ostalim i Obrovcem i Kaštelanskim zaljevom. Mi ćemo uskoro obznaniti jedan dokument. Nije bitan status usvajanja. Bitne su naše namjere da je to dokument jasan i da smo odgovorni za aktivnosti i rokove, obavještavamo javnost i nalazimo na prepreke. I taj jedan dokument će biti objavljen u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na našim stranicama, gdje ćemo mi dati pregled koje aktivnosti smo obavili u proteklih nekoliko mjeseci i što nas čeka u narednom razdoblju, poručila je Vučković.

O hidroelektrani na Uni: Država je napravila sve što je trebala  

Puno se rade na zelenoj tranziciji, voda, sunce, vjetar, sve su to besplatni energenti koje zapravo treba jako dobro iskoristiti. Međutim, ne na način hidroelektrane na Uni. Dakle, to je sada bilo u fokusu javnosti, evo došlo je i rješenje Ministarstva graditeljstva o nepravomoćnosti građevinske dozvole.

Dakle, trebala je biti hidroelektrana, ali ne takva i ne na takav način.

- Što se tiče općenito hidroelektrana, one su, koliko se meni čini kao laiku, potrebne u hrvatskom energetskom miksu. Ako želimo biti neovisni, ako želimo postići tu tranziciju, mi moramo imati jedan dobar energetski miks, koji ne može završiti samo na solarima i vjetru. To se meni čini kao laiku. Naravno, da prilikom usvajanja lokacija, kapaciteta i svega ostalog bitno za neki zahvat u prostoru za projekt, treba komunicirati s lokalnom zajednicom. I ovdje, koliko vidim, ta hidroelektrana bila u prostornim planovima već jedno dulje vrijeme. Znamo kako se usvajaju prostorni planovi. Pred općinskim vijećem, pred županijskim skupštinama, dobiva se suglasnost od nadležnog ministarstva, provode se javni uvidi, javna savjetovanja. Dakle, je li tamo trebala biti hidroelektrana ili ne, ne baš na ovoj, čini mi se mikro lokaciji. Svakako je pitanje koje se rješavalo davnih dana. E sad, ako je i u prostornom planu, naravno treba poštivati sve propise. U ovom slučaju, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je napravilo svoj upravni nazor odmah po službenoj dužnosti, obavijestila nadležne dionike, a pravna smo država, treba poštivati propise i trebalo je pustiti nadležne institucije da dalje rade svoj posao na vrijeme, naglasila je Vučković.

- Država je u ovom, ova država, ova Vlada, u kojoj nisu davane te suglasnosti, je napravila sve što je trebala i radila je na vrijeme. Vidjet ćemo što će se dalje događati i hoće li još možda kakva nova hidroelektrana uskoro osvanuti, dodala je. 

"Stopa odvajanja otpada od 2016. podigla se s 24 na 48 posto"

Otpad, njegovo razdvajanje, saniranje u nekim sredinama odlično funkcionira, dakle i u malim gradovima jako dobro organizirano. Međutim, veći gradovi teže se nose s tim odvajanjem, možda su ljudi više nedisciplinirani.

Bilo je priča da ćemo plaćati penale, da do određene godine moramo postići određeni postotak razdvajanja. Kako sada stojimo i smiješali nam se penale ili ne?

Ministrica Vučković je rekla da je nedavno prezentirano izvješće o odvajanju za 2023. godinu.

- Mi ćemo konstantno komunicirati s javnošću. Mi u nekim elementima postižemo ciljeve koji su kvantificirani, a u nekim ne i to smo jasno rekli. Što se tiče nadležne pravne regulative, treba jasno reći da je ona uspostavljena i prije nego što se Hrvatska pridružila s većinom ciljeva, koji su mjerljivi, koji su obvezujući i koji su kvantificirani. Hrvatska je učinila ogroman napredak. Primjerice, od 2016. godine do danas se stopa odvajanja podigla s 24 na 48 posto. To je dvostruko. To je u kratkom vremenu brzi napredak, ali mi nismo postigli cilj, koji je zemljama postavljen i prije nego što smo mi postali država članica. Tu nas čekaju brojni izazovi. Značajne su sredstva uložena, dodala je Vučković.

Niz je i drugih investicija koji se sufinanciraju putem Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

- Također, putem ministarstva kroz operativni program, kroz Nacionalni program otpornosti i oporavka i na posljetku ono što nije manje važno i ono što je možda teže, može se naravno utjecati, no ne može se govoriti o tome na način, koji govorimo o ulaganjima, brojkama, investicijama. To je obrazovanje, edukacija, svijest, promjena kod ljudi koja se događa, a za koju treba vrijeme i koju trebamo prionuti u odnosu na naše male i mlade od najranijih nogu, poručila je Vučković. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: