Za uplate stambene štednje u 2023. maksimalan državni poticaj 1,99 eura

05.01.2023.

Zadnja izmjena 13:56

Autor: Hina/HRT

Marko Primorac

Marko Primorac

Foto: Davor Puklavec / PIXSELL

Građanima koji u ovoj godini uplate 663,61 euro (5.000 kuna) stambene štednje država će dati 1,99 eura (15 kuna) poticaja, proizlazi iz odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. koju je u četvrtak donijela Vlada. 

Postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini iznosi 0,3 posto. Tako maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u idućoj godini za uplatu stambene štednje od 663.61 euro (5.000 kuna) iznosi 1,99 eura (15 kuna). 


To je pet kuna manje od maksimalnog iznosa poticajnih državnih sredstava koji se za uplatu stambene štednje moglo dobiti lani, kada je postotak državnih poticajnih sredstava iznosio 0,4 posto pa se za iznos uplate od 5.000 kuna moglo dobiti najviše 20 kuna. 


Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine.


Iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini trebao bi se isplatiti stambenim štedišama iz državnog proračuna za 2024. godini, u kojem je planiran iznos od 132.723 eura (milijun kuna).


Temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.


Od uvođenja te formule iznos državnih poticaja za stambenu štednju, s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu je padao, da bi zadnjih par godina stagnirao na niskim razinama. 


Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, U 2014. poticaji su bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak. 


Proširuje se krug obveznika davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti


Vlada je u četvrtak uputila u Sabor prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se proširuju obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH ili državnog tijela, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te također na njihove tvrtke kćeri.


To proširenje obveznika povezano je i s reformom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koja uključuje izmjene i dopune okvira koji regulira korporativno upravljanje u pravnim osobama u vlasništvu države od posebnog interesa za Hrvatsku, odnosno u pravnim osobama u vlasništvu države u potpunom ili većinskom vlasništvu središnje države, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.


Prijedlogom izmjena i dopuna proširuju se i zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku, pa će tako one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine, kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.


Ministar Primorac kazao je da se tim promjenama provodi usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te se dodatno pojašnjavaju odredbe EU Uredbe o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području.


Izmjenama tog zakona on se usklađuje i sa Zakonom o proračunu, kojim je u proračunski proces uključena i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji je Vlada obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine.


Ujedno, mijenjaju se odredbe Zakona u kojem se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.  

KBC-u Zagreb suglasnost za ugovor s društvom Roche


KBC-u Zagreb Vlada je, kao osnivač, dala suglasnost za sklapanje ugovora o ulaganju u prostor s tvrtkom Roche radi uređenja, opremanja i namještanja laboratorija za provođenje sveobuhvatnog genskog profiliranja tumora budućeg Zavoda za personaliziranu medicinu. 

- Projekt implementacije personalizirane medicine u onkologiji predstavlja transformaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike u Republici Hrvatskoj primjenom liječenja vođenog sveobuhvatnim genetskim profiliranjem. Sporazumom o suradnji, od 17. svibnja 2021. godine, zaključenim između Ministarstva zdravstva, tvrtke Roche i KBC-a Zagreb, sporazumne strane uredile su svoje odnose u vezi pripreme i provedbe projekta s ciljem poboljšanja ishoda liječenja onkoloških bolesnika", rekao je na sjednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš.


Ugovor KBC-a i tvrtke Roche potpisuje se radi provedbe daljnje faze Projekta, koja obuhvaća građevinsko uređenje, opremanje i namještanje laboratorija budućeg Zavoda za personaliziranu medicinu, a njime su utvrđena prava i obveze KBC-a Zagreb i tvrtke Roche te je definiran prostor u kojem će biti laboratorij, kao i popis opreme kojom će biti opremljen.


Prijevremeni izbori za načelnika Starigrada te Općinsko vijeće Gradine


Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Općine Starigrad budući da je općinskom načelniku mandat prestao po sili zakona te odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za Općinsko vijeće Općine Gradina jer je trajno ostalo bez kvoruma za rad.


Obje Vladine odluke stupaju na snagu 12. siječnja, a izbori bi se održali u nedjelju,12. veljače.


Općina Starigrad ostala je bez načelnika jer je bivši načelnik Kristo Ramić (HDZ) pravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku kazna od šest mjeseci s rokom kušnje od tri godine, a Općinsko vijeće Gradine, u Virovitičko-podravskoj županiji, trajno je ostalo bez kvoruma budući da je sedam od ukupno 14 vijećnika podnijelo pisane ostavke na svoje dužnosti.


Vlada je na sjednici donijela i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje te imenovala svoj pregovarački odbor budući da je taj kolektivni ugovor prestao važiti 1. prosinca prošle godine te je u produženoj primjeni u trajanju od tri mjeseca.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!