Sve češće nestašice lijekova, pa i za onkološke bolesnike

Sve su češće nestašice pojedinih lijekova u našoj zemlji. Situacija je pod kontrolom - dokle god postoje i - dok su dostupni - zamjenski lijekovi. Ovaj problem nije vezan samo uz našu zemlju - primjerice, na europskom tržištu - u posljednje su vrijeme zabilježene nestašice lijekova za onkološke bolesnike.

Dođete po jedan lijek, dobijete drugi - sve češća situacija u ljekarnama. Srećom, za one lijekove kojih nema, postoje zamjenski - istog sastava, drugog proizvođača. 

- Ja sam već 6 godina u poslu i nikada nije ovako bilo da imamo u isti tren i antibiotike i antidepresive, anksiolitike, da nestaju i da konstantno moramo nekoga tražiti, kaže magistra farmacije Magdalena Marjančević Mašić.

Na europskom tržištu su nestajale i onkološke terapije, no u Hrvatskoj na sreću nije bilo većih problema. Kod nas najviše nedostaje lijekova za kronične bolesti. Podatke za cijelu Hrvatsku prati HALMED.

- Čim dobijemo saznanje o pojedinoj nestašici, ažuriramo naš popis na internetskim stranicama i jednako tako provjeravamo jesu li dostupni zamjenski lijekovi na našem tržištu, kaže Ivana Šipić Gavrilović iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode. 

Ako ih nema na našem, nabavlja se na europskom tržištu. Ipak, ažuriranje podataka u sustavu nerijetko kasni za stvarnom situacijom na policama.

- Situacija s nestašicama na terenu je puno češća nego što to HALMED objavljuje zato što HALMED ovisi o informacijama koje dobije od proizvođača lijekova, a one nisu pokazatelj realnog stanja na terenu a to je za pacijenta i nas koji radimo u sustavu najveći problem, ističe Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. 

Jer ako tada dođete u ljekarnu s receptom za lijek kojega nema, a nije objavljen na stranicama HALMEDA, ljekarnik vam na svoju ruku ne može dati zamjenski.

- Pacijent se mora vratiti liječniku da mu napiše drugi lijek. Ako je lijek koji propisuje samo specijalist, onda nažalost, pacijent se mora ići javiti specijalistu, dodaje. 

Ističe i sljedeće.

- Zna nam se dogoditi da neki antibiotik kada je u nestašici i kada se pojavi doktori i dalje misle da je nestašica pa ne propisuju. Onda se dogodi kada je nestašica jednog antibiotika da prebacimo na drugi i onda i za taj drugi krene nestašica i to je začarani krug, kaže Magdalena Marjančević Mašić. 

- Radi se na novom sustavu koji bi umrežio stanje u ljekarnama. Među lijekovima kojih sada nema najviše je antibiotika, ali i hrvatski Plivadon. Neće ga biti do svibnja. Hrvatski proizvođači lijekova kažu - inflacija je povisila troškove, a iznosi koji im se plaćaju ostali su isti.

- Pričamo o lijekovima koje država plaća, o lijekovima koje plaća HZZO odnosno bolnice. Neke cijene nekih mjesečnih terapija su jedan euro ili ispod jednog eura nekih antibiotika ili nekih antihipertenziva. Govorim o mjesečnoj terapiji. Cijene tih lijekova se moraju indeksirati za troškove koji su nastali u okruženju, pojašnjava predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u Jerko Jakšić. 

To bi se trebalo regulirati pravilnicima koji su dio su nove reforme zdravstva - no stvari se moraju brže mijenjati u praksi kako ne bismo novu sezonu prehlada i gripa dočekali nespremni.