11:19 / 29.11.2018.

Autor: HRT

"Zakon o udomiteljstvu dobio novu dimenziju, ali bitna su djeca"

-

-

Foto: - / -

U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" o predloženom zakonu o udomiteljstvu govorili su saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović i potpredsjednica GLAS-a Diana Topčić Rosenberg.
U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" o predloženom zakonu o udomiteljstvu govorili su saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović i potpredsjednica GLAS-a Diana Topčić Rosenberg.

- Ćurković Kelava: Udomitelji će prvi put imati prava iz radnog odnosa 
- Sabor raspravlja o zakonu o udomiteljstvu

Petrijevčanin Vuksanović kazala je kako se nada da će rasprava biti konstruktivna. Ovim se zakonom želi potaknuti što veći broj građana da udome djecu kojoj je udomljivanje potrebno, ali ne samo djecu nego i starije od 18 godina koji imaju psihofizičke probleme i ne mogu samostalno živjeti.

Rosenberg je istaknula kako misli da je vidljivo da je oporba stala na noge i da zapravo ima slične primjedbe na taj zakon. "Osnovna primjedba oko koje se svi oporbeni klubovi slažu, ili većina njih, jest ona koja se tiče nemogućnosti udomljivanja za životne zajednice, odnosno neformalne zajednice. Od 28 članica EU-a njih 20 ima reguliranu mogućnost udomljivanja, a vrlo velik broj njih i posvojenja za istospolne partnere. Hrvatska koja želi biti ili jest dio tog lijevog kluba, trebala bi slijediti pozitivnu praksu većine zemalja koje pripadaju tom klubu", dodala je.

"Ta se pitanja otvaraju svaki put kada dođe neki zakon na red koji dira u definiranje obitelji. Slična će se pitanja pojaviti kada dođe na raspravu zakon o potpomognutoj oplodnji i ako i kad se bude mijenjao Obiteljski zakon", istaknula je.

Petrijevčanin Vuksanović: Zakon o udomiteljstvu dobio je novu dimenziju, koju, realno, uopće ne bi trebao imati

Petrijevčanin Vuksanović smatra da treba na neki način raskrinkati neistine koje su se pojavile u javnom prostoru. "Zakon je  dobio potpuno novu dimenziju koju možda uopće realno ne bi trebao imati. Radi se o tome da je 2014. bio donesen Zakon o životnom partnerstvu. I taj zakon u sebi ima cijeli niz instituta. Od nasljeđivanja, od mirovinskih do obiteljsko-pravnih instituta. Isto tako, taj zakon je mogao u sebi sadržavati i ovu kategoriju o kojoj se sada ovdje polemizira, a tada tu kategoriju tadašnja vlada nije smatrala nužnom da je stavi u taj zakon o životnom partnerstvu. Zašto to tadašnja vlada nije učinila, a sada se, da tako kažem, možda je teška riječ, ali zaista licemjerno inzistira na tome da to bude inkorporirano u ovaj zakon o udomiteljstvu koji zapravo uopće ne regulira tu kategoriju, odnosno nije primarna ta kategorija koja se treba regulirati u zakonu. To je pravo pitanje. Dakle, i otkud pravo sad oporbi da hrvatske građane na ovakav način pa hajmo reći i podcjenjuje, a prije svega obmanjuje. Onda kad je taj zakon o životnom partnerstvu bio donesen, tada ta kategorija uopće nije stavljena u taj zakon, a logično je i sa stručnog aspekta, pa ako hoćete i sa svjetonazorsko-političkog, da tada to bude u tom zakonu", kazala je.

Rosenberg je istaknula kako smatra da je besmisleno potkraj 2018. raspravljati o tome što se moglo ili nije moglo napraviti prije. "Svaki put kada Vlada donosi nekakav zakonski propis, onda zapravo pokušava regulirati određeno područje na najbolji mogući način koji je u tom trenutku relevantan. Tako da ja ne bih rekla da je to nekakva izlika koju bi se trebalo koristiti. Osim toga, nije samo stvar oporbe. Stvar je u tome da su se institucije hrvatske države - kao pravobraniteljica za djecu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pučka pravobraniteljica - izjasnile protiv tako reguliranog ograničenja. Imate potpise 200 hrvatskih stručnjaka koji su psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi, od kojih mnogi rade u centrima za socijalnu skrb, koji isto kažu da nema nikakve razlike u kvaliteti skrbništva ili brige za djecu između istospolnih parova ili zajednica i heteroseksualnih parova i zajednica. Imate istraživanja koja to isto tako potvrđuju", dodala je.

Petrijevčanin Vuksanović pak smatra da ne može biti nebitno što je nekad nešto propušteno učiniti. "I te kako je bitno jer ovdje su potpuno različite kategorije - zakon o životnom partnerstvu i zakon o udomiteljstvu. Jednome je primarno ovo o čemu sada oporba govori, a drugome je primarno udomljivanje djece. Paradoksalna mi je ta količina manipulacije. Umjesto da se govori o djeci koja treba udomljivanje i koja su zaista predmet ovog zakona, sad su svi reflektori na neki način upereni prema onima koji uopće nisu predmet ovog zakona. Dakle, nitko ne želi umanjiti nekome prava, ali predmet ovog zakona je potpuno jedna druga kategorija".

Rosenberg: Sumnjam u velik odaziv ljudi koji su završili fakultete, koji bi se bavili udomljivanjem kao zanimanjem 

Rosenberg je naglasila da su predmet ovog zakona zapravo udomitelji, odnosno unapređenje njihova položaja. "Taj zakon sam po sebi ima neka jako dobra rješenja. Dakle, sigurno treba povećati naknadu udomiteljima, sigurno treba poticati više udomitelja da se uključe u pružanje skrbi djeci, sigurno treba povećati nadzor sustava socijalne skrbi nad djecom koja su udomljena i znatno proširiti opseg udomiteljstva. Dobar je instrument kojim se omogućuje udomiteljstvo kao zanimanje, međutim kad govorimo o specijaliziranom udomiteljstvu, ono je namijenjeno za djecu. Ako govorimo sad o djeci koja imaju ili velike teškoće zdravstvene ili razvojne teškoće, ili imaju izrazite probleme u ponašanju, prilično sumnjam u velik odazivu ljudi koji su završili fakultete, a koji bi se morali baviti time kao zanimanjem 24 sata dnevno".

Petrijevčanin Vuksanović kazala je da ljudi koji su se bavili udomiteljstvom nisu imali zdravstvenu i mirovinsku zaštitu. "O tome se razgovaralo dugo vremena i 2016. u Ministarstvu je već napravljen plan unapređenja udomiteljstva koji je bio prilično sveobuhvatan, u kojem je ovaj zakon bio samo jedan od mjera koje su bile planirane. Treba snažno uložiti u edukaciju udomitelja, uz stalnu podršku udomiteljima, uz kontinuirani nadzor nad djecom u sustavu skrbi. Jer ono što se trenutačno događa i što su neka istraživanja nedavno pokazala jest da dijete koje je udomiteljeno vrlo često uopće ne poznaje svoje socijalne radnike. Imate predivnih udomitelja koji stvarno rade prekrasan posao. Ali ima isto tako situacija koje nisu tako idealne".

"Situacija je takva da se svako zakonsko rješenje pokušava iskoristiti kao politička platforma", kazala je. "I to nije dobro. Naravno da u svakom zakonu ima dio i svjetonazora one političke opcije koja donosi taj zakon. I to je posve legitimno i posve jasno. No, ovdje je riječ o tome da nije svjetonazor presudan. Presudna je djetetova dobrobit. To nije kategorija koja postoji od jučer. Ova kategorija udomljivanja nije kategorija posvajanja. Možda našim slušateljima odnosno gledateljima treba dati i konkretne primjere kako bi si približili ovu materiju jer nitko zaista, osim onih koji to rade, nije u tome potpuno doma, kako se to kaže. Recimo kad imamo slučajeve teškog zanemarivanja djece ili pak zlostavljanja, pedofilije itd., tada sud jasno donosi odluku o oduzimanju djeteta. To dijete završava u instituciji".

"Majka djevojčice zavezane za radijator u središtu Zagreba dobila priliku da promijeni svoje ponašanje"

"Nedavno je bio slučaj da je dvogodišnje dijete u središtu Zagreba majka ostavljala vezano užetom za radijator. To dijete je zaista glasno plakalo. Susjedi su pozvali centar za socijalnu skrb i tad je to dijete, koje je jako traumatizirano, završilo u instituciji. Majci sud daje priliku da na neki način promijeni ponašanje i vjerojatno to dijete može ponovno biti vraćeno majci. Dakle, smještanje djeteta u instituciju može biti zbog različitih okolnosti. Može biti trajno u instituciji, a može biti privremeno. Ali udomljivanje je zapravo kod nas više prolazna stanica. I udomljivanje djeteta može biti neki probni balon za posvajanje, ali tu treba napraviti distinkciju", istaknula je.

Rosenberg je kazala da u Hrvatskoj ima oko 3.000 djece u sustavu skrbi, dakle u alternativnom smještaju. Od tog broja je 800-tinjak u ustanovama, a ostali su u udomiteljskim obiteljima. Istina je da su te udomiteljske obitelji sve starije, da nema novih udomitelja, dakle, treba potaknuti taj dio područja. Ali baš nekako na primjeru ove djevojčice od dvije godine u takvim uvjetima ja bih rekla da, ako sud već i jest sklon tomu da još jednu priliku da majci unatoč takvu obliku zlostavljanja, što je strašno, onda ta prilika ne bi trebala trajati godinama, sigurno ne bi smjela biti trajna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!