Zakonom o potrošačkim kreditima jača se zaštita potrošača i pooštrava nadzor

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima kojim se jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te pooštrava procjena kreditne sposobnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonski okvir.

- Temeljni ciljevi zakona su dodatna zaštita potrošača, odgovorno kreditiranje i jačanje transparentnosti tržišta, istaknuo je.

Proširuje se zaštita potrošača

Prema konačnom prijedlogu zakona, uz uspostavu jedinstvenog zakonskog okvira proširuje se područje primjene na kreditne proizvode koji mogu biti štetni za potrošače. To uključuje ugovore o dopuštenom prekoračenju te ugovore o kreditu bez kamata i naknada.

Tako će, primjerice, teleoperateri koji nude uređaje na rate morati biti licencirani vjerovnici te će imati obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača.

U zakon se uključuju i ugovori o kreditu prema kojima se kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a koji su prema važećem zakonu bili izuzeti iz područja primjene.

Među važnijim novostima ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, čime se osigurava jednaka razina zaštite potrošača bez obzira na visinu zaduženja.

Stroža pravila za oglašavanje i prijevremenu otplatu 

Propisuju se i stroži zahtjevi za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda, kao i obvezno standardizirano i pravodobno predugovorno informiranje te jasniji kriteriji procjene kreditne sposobnosti. Vlada navodi da se time želi spriječiti neodrživo zaduživanje i povećati razina informiranosti potrošača.

Kod prijevremene otplate kredita propisuje se da potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, sukladno preostalom razdoblju trajanja ugovora, i to ne samo kamata nego i troškova naplaćenih pri odobravanju kredita. Vjerovnik pritom ima pravo na naknadu mogućih troškova koji su izravno povezani s prijevremenom otplatom.

Međutim, u slučajevima dopuštenog prekoračenja, kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi na temelju ugovora o osiguranju, vjerovnik nema pravo na naknadu.

Dodatno se uređuje i institut prešutno prihvaćenog prekoračenja radi usklađivanja s Memorandumom iz 2022. godine između Vlade, Hrvatske narodne banke i 13 poslovnih banaka. Tako se propisuje da najveći dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja ne može premašiti prosječni redovni mjesečni priljev na tekući račun potrošača, dok se značajnim prešutno prihvaćenim prekoračenjem smatra iznos koji odgovara polovici toga maksimalnog iznosa.

HNB dobiva jače ovlasti nadzora

Uspostavlja se centralizirani sustav licenciranja i nadzora prema kojem će svi vjerovnici, osim primjerice leasing društava, osiguravajućih društava i mirovinskih društava koje nadzire Hanfa, te kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke i biti pod njezinim stalnim nadzorom.

Propisuje se i obveza HNB-a da, utvrdi li tijekom nadzora kako kreditne usluge pružaju osobe bez propisanog odobrenja, o tome bez odgode obavijesti Državno odvjetništvo.