Vidaković: 'Fatamorgana' proračuna, od inflacije, EU novca do uvoza smeća

Vlada je predstavila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, kojim su predviđeni prihodi od 37,3 mlrd. eura i rashodi od 41,5 mlrd. eura. Očekuje se gospodarski rast od 2,1 % i usporavanje inflacije na 2,7 %. No ekonomski analitičar Neven Vidaković izražava sumnju u održivost proračunskih projekcija. Ocijenio je da državni prihodi uvelike ovise o inflaciji te da pojedine pretpostavke o rastu poreznih prihoda i doprinosa nisu međusobno usklađene.

Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa sredstva za mirovine, mirovinske dodatke i plaće u javnom i državnom sektoru, kao i povećana izdvajanja za obranu. Među prioritetima su i obrazovanje, demografske mjere te stambeno zbrinjavanje mladih. Ministar financija poručio je da u predloženom proračunu nema ni dobitnika ni gubitnika.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković je, međutim, ocijenio da se slične poruke ponavljaju godinama, neovisno o tome tko je na vlasti. Prema njegovim riječima, velik dio državnog proračuna unaprijed je određen obvezama koje država mora podmiriti, pa je prostor za promjene ograničen.

- Što se tiče proračuna, pitanje je jednostavno: što morate platiti, a onda što vam ostane za dodatnu državnu potrošnju, rekao je Vidaković u Studiju 4 HTV-a.

'Prihodi iz EU fondova precijenjeni su, Vlada računa na inflaciju'

Govoreći o prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu, Vidaković se posebno osvrnuo na sredstva iz fondova Europske unije, koja su posljednjih godina imala važnu ulogu u financiranju javnih investicija. Prema brojkama koje je iznio, Hrvatska bi ove godine iz europskih izvora trebala primiti oko četiri milijarde eura, dok se za iduću godinu predviđa 3,2 milijarde eura, odnosno 800 milijuna eura manje.

Vidaković smatra da bi takvo smanjenje moglo imati znatan utjecaj na gospodarsku aktivnost jer se europska sredstva u velikoj mjeri koriste za ulaganja.

"Koji će sektori nadoknaditi 800 milijuna eura manje investicija?"

- Ako država smanji investicije za 800 milijuna eura, što je gotovo jedan posto BDP-a, koji će ostali sektori onda generirati ekonomski rast? Znači da svi ostali u ekonomiji moraju rasti puno više kako bi nadoknadili taj gubitak države, upozorio je Vidaković.

Istaknuo je da se u proračunskim projekcijama i za sljedeće godine računa na znatne prihode iz europskih fondova, iako novi višegodišnji financijski okvir Europske unije još nije donesen. Kako mi znamo koliko ćemo dobivati iz EU ako proračun EU-a nije donesen?, upitao je.

Pritom je upozorio na razliku između različitih iznosa koji se spominju u projekcijama budućih europskih sredstava. Prema njegovoj ocjeni, upravo je neizvjesnost oko tih prihoda jedna od ključnih slabosti predloženog proračuna. Vidaković smatra da se proračunske projekcije previše oslanjaju na nastavak visokog priljeva europskog novca.

- Prihodi od EU-a ekstremno su precijenjeni. I tu vam je trik cijelog proračuna, ustvrdio je.

Njegova je procjena da bi Vlada, ako inflacija bude viša od planirane, dodatne porezne prihode mogla usmjeriti u investicije i tako ublažiti posljedice manjeg priljeva sredstava iz europskih fondova.

- Trik cijelog proračuna počiva na sljedećoj fatamorgani: Vlada će reći da inflacija treba pasti. Kad inflacija ne padne, dodatni prihodi bit će iskorišteni za investicije kako bi se prikrio pad sredstava iz EU-a. I to je nada, rekao je Vidaković.

Unatoč upozorenjima o smanjenju europskih sredstava, Vidaković ne smatra da bi Hrvatska bez dosadašnje razine priljeva novca iz EU fondova prestala normalno funkcionirati. Mi možemo bez ikakvih problema. Jedino što će se dogoditi jest pad stope rasta, rekao je. Kao primjer naveo je mogućnost da se godišnji priljev europskih sredstava smanji s četiri na dvije milijarde eura.

Prema njegovoj procjeni, takav bi pad mogao poništiti očekivani gospodarski rast ako ga ne bi nadoknadila druga ulaganja i gospodarske aktivnosti. Naglasio je da se smanjenje europskih investicija ne može promatrati odvojeno od kretanja u ostatku gospodarstva.

Što potiče inflaciju u Hrvatskoj?

U nastavku razgovora Vidaković je govorio i o uzrocima inflacije. Prema njegovoj ocjeni, na rast cijena u Hrvatskoj utječu rast plaća, snažna potrošnja povezana s kreditnim zaduživanjem te vanjski gospodarski šokovi na koje Hrvatska ne može izravno utjecati.

Govoreći o potrošnji, osvrnuo se i na turističke pokazatelje, posebno na rast broja dolazaka domaćih gostiju. Pritom je ironično komentirao tvrdnje o gospodarskom uspjehu i životnom standardu kazavši: Znači, Hrvati doista nikad nisu bolje živjeli. U ovoj državi ne postoji nijedan problem". 

"Možemo nastaviti s uvozom smeća, tu smo najkonkurentniji”"

Govoreći o gospodarskom rastu i investicijama, ekonomski analitičar Neven Vidaković ponovno je upozorio na ulogu inflacije u rastu državnih prihoda. Pojasnio je razliku između realnog i nominalnog gospodarskog rasta. Dok realni rast podrazumijeva povećanje proizvodnje dobara i usluga, nominalni rast uključuje i povećanje cijena.

- Nama za proračun i punjenje proračuna ne treba realan rast, dovoljna nam je inflacija. I zato je Vladi stalno potrebno da ima sve veću i veću inflaciju. Drugo je da jednostavno provedete deregulaciju i nastavite s velikim uvozom smeća, gdje smo se pokazali najkonkurentniji u Europi, rekao je, ustvrdio je Vidaković.

Prema njegovoj ocjeni, oslanjanje na inflaciju radi povećanja proračunskih prihoda dugoročno stvara dodatne probleme, među kojima je i rast potrebe za zaduživanjem. Vidaković je iznio i kritike načina na koji se prikazuje proračunski manjak. Ustvrdio je da se planirano zaduživanje od 4,2 milijarde eura ne može jednostavno pomiriti s iskazanim deficitom od 2,8 posto bez dodatnog objašnjenja ostalih proračunskih prilagodbi.

"Kontinuirano se moramo sve više zaduživati"

Vidaković smatra da se Hrvatska sve više oslanja na zaduživanje kako bi održala postojeću razinu javne potrošnje i ulaganja kazavši: "Mi se kontinuirano moramo sve više i više zaduživati da bismo održavali to nekakvo stanje ekonomije".

Prema njegovu tumačenju, smanjenje priljeva sredstava iz europskih fondova dodatno bi povećalo pritisak na državni proračun. Smatra da bi se u takvim okolnostima država mogla suočiti s izborom između dodatnog zaduživanja i smanjenja investicija, pri čemu bi viša inflacija privremeno povećala nominalne proračunske prihode.

- Kad gubimo EU fondove, ili ćemo se još više zaduživati ili jednostavno ostaje ta nada da inflacija ode jako gore, rekao je Vidaković.

Upozorava na političke prijepore oko europskog proračuna

U nastavku razgovora osvrnuo se i na pregovore o budućem proračunu Europske unije. Ocijenio je da eventualno kašnjenje njegova donošenja samo po sebi ne bi bilo presudno za hrvatski proračun. Mnogo većim problemom smatra političke nesuglasice među državama članicama oko raspodjele europskog novca.

Prema njegovoj ocjeni, dodatne potrebe za financiranjem Ukrajine, gospodarski problemi pojedinih velikih članica i protivljenje nekih država zajedničkom financiranju mogli bi otežati postizanje dogovora. Vidaković smatra da bi pregovori mogli dovesti do političkih kompromisa u kojima bi neke države dobile dodatna sredstva, dok bi druge morale pristati na manja izdvajanja.

Upozorio je i na mogućnost jačanja nezadovoljstva u državama koje najviše pridonose europskom proračunu, osobito ako njihova gospodarstva rastu sporije od gospodarstava pojedinih primateljica europskih sredstava.

Što ako inflacija ipak uspori?

Vidaković je iznio procjenu mogućih posljedica istodobnog smanjenja inflacije i priljeva europskih sredstava. Smatra da bi takav razvoj događaja mogao smanjiti rast nominalnih poreznih prihoda, ograničiti državne investicije i usporiti gospodarstvo.

- Ako do toga ne dođe, ako stvarno dođe do pada inflacije, nema proračunskih prihoda, smanje se državne investicije, stopa rasta ode na nulu i izgubimo radna mjesta. A radna mjesta izgubimo tako da se riješimo 30. 000, 50. 000 stranaca, i Hrvati još uvijek ostanu zaposleni. Znači, pozicija uopće nije loša, kazao je ironično.

Više pogledajte u videoprilogu: