U srpnju odluka o zakonitosti dokaza protiv Žalac i ostalih u aferi "Softver"

Optužno vijeće Županijskog suda dalo je braniteljima bivše ministrice Gabrijele Žalac i ostalih okrivljenika iz tzv. afere "Softver" rok do 8. srpnja da pregledaju sudske naloge na temelju kojih su istražitelji pronašli poruke bivše državne tajnice Josipe Pleslić u kojima se spominje AP.

Isto vijeće zagrebačkog Županijskog suda na zahtjev obrane odlučilo je da će se optužnici za aferu "Softver" pridodati spis iz afere "Vjetroelektrane" u kojem se nalaze nalozi na temelju kojih je pregledan mobitel Josipe Plesić (ex Rimac), doznaje se na sudu.

Riječ je o porukama koje su tužitelji Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) priložili kao dokaze uz optužnicu protiv Gabrijele Žalac i njezinih suokrivljenika, a za koje je obrana tvrdila da su nezakoniti.

Kako se doznaje na sudu, obrane okrivljenika imaju rok za pregledavanje spisa do 8. srpnja ove godine, nakon čega bi optužno vijeće trebalo donijeti novu odluku o zakonitosti dokaza u aferi "Softver". Obrana i tužiteljstvo na tu odluku imaju pravo na žalbu Visokom kaznenom sudu (VKS).

Optužno vijeće raspravljalo je u ponedjeljak o osnovanosti optužnice protiv Žalac i suokrivljenika drugi put nakon što je VKS u ožujku ove godine Županijskom sudu vratio spis na ponovno odlučivanje, ocjenjujući kako optužno vijeće nije dovoljno detaljno objasnilo zašto smatra da su dokazi u spisu zakonit dokaz.

Prema pisanju medija, obrana okrivljenika tražila je izdvajanje poruka nekadašnje državne tajnice Josipe Rimac, sada Pleslić, a koje je razmjenjivala sa Žalac i u kojima se spominje AP.

VKS je u međuvremenu potvrdio raniju odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, čime je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi za izdvajanje dokaza u aferama "Vjetroelektrane" te "Po babi i po stričevima" koje obrana smatra nezakonitima.

Zlouporabama u aferi softver nanesena šteta u iznosu od 1,8 milijuna eura

Bivša HDZ-ova ministrica, nekadašnji ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petric te dvojica poduzetnika Mladen Šimunac i Marko Jukić optuženi su da su sudjelovali u aferi s preplaćenim softverom za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova.

Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, Petrica za zlouporabu položaja i ovlasti, dok su Šimunac i Jukić optuženi za poticanje, odnosno pomaganje u tim nedjelima. EPPO tvrdi da je tim zlouporabama nanesena šteta u iznosu od 1,8 milijuna eura.

USKOK je u veljači 2022. protiv Josipe Pleslić i još 26 osoba podigao optužnicu kojom ih tereti za trgovanje utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.

Optužnicom je uz Pleslić obuhvaćena bivša HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac, ali i više državnih dužnosnika, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je, između prosinca 2019. i svibnja 2020., zlorabila položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.

Dijelom optužnice koji se odnosi na sređivanje zapošljavanja preko veze i polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šest osoba koje su ta zapošljavanja i ispite sređivali te jedanaest osoba koje su tražile zapošljavanja i sređivanje ispita nekome njihovome.

Ranije:

Za Dnevnik HTV-a javio se naš reporter Eugen Husak.

Optužno vijeće treba odlučiti o opravdanosti optužnice protiv bivše, moćne HDZ-ove ministrice regionalnog razvoja i fondova, Gabrijele Žalac. Sumnjiči se da je debelo preplatila kupnju i nabavu softvera za potrebe Ministarstva. Naime, posao nabave softvera plaćen je tada 13 milijuna kuna i to tvrtki Ampelos koja je dugo bila u blokadi i imala je samo jednog zaposlenog. 

Europski istražitelji smatraju da je taj posao uistinu preplaćen jer prema njihovim istraživanjima realna cijena tog posla bila bi manja od 3 milijuna kuna. Ispada da je tvrtka samo s jednim zaposlenim zapravo zaradila, prema njihovim pretpostavkama, i tisuću puta više po zaposlenom nego što je to prosjek u hrvatskom IT-u. 

Novac na računu te tvrtke nije se dugo zadržao, nego je u roku od par dana dalje otišao na račune povezanih društava, na privatne račune, među kojima i na račun Mladena Šimunca, konzultanta koji je godinama, upravo s Gabrijelom Žalac, uspješno surađivao na brojnim projektima u Slavoniji.

Optužno vijeće treba još odlučiti i o tome jesu li opravdani svi dokazi u istrazi, jer oni smatraju da dio dokaza koji je prikupljen od jedne druge HDZ-ovke, moćne Josipe Rimac, praćenjem i uzimanjem podataka iz njezinog mobitela nije pravovaljan, izvijestio je Husak.