Zašto se u RH kasni s izgradnjom centara za gospodarenje otpadom?

Zagreb bi napokon mogao riješiti višegodišnji problem otpada – barem ako plan za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku prođe javnu raspravu koja traje do početka rujna. Javna prezentacija projekta najavljena je za sutra, 27. kolovoza u 17 sati u dvorani Vatroslava Lisinskog, gdje će građani imati priliku postavljati pitanja i iznijeti primjedbe.

No, planu se protivi Udruga za zaštitu okoliša Resnik, kao i dio lokalnog stanovništva. Strahuju od mogućeg negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš.

Grad uvjerava: Riječ je o najmodernijem postrojenju

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Ana Pavičić Kaselj, poručila je da se radi o postrojenju najnovije generacije – potpuno zatvorenom, energetski neovisnom i s vlastitim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Na krovu će imati solarne panele, a uključivat će i bioplinsko postrojenje.

Centar će obrađivati sve vrste otpada: biootpad, miješani komunalni, ambalažni, glomazni otpad, papir i suhe frakcije.

– Cilj je smanjiti količinu nastalog otpada te potaknuti građane na pravilno odvajanje, jer je to ključno za učinkovit sustav, istaknula je Pavičić Kaselj u središnjem Dnevniku HTV-a.

Jakuševec je pri kraju, rješenje je nužno

Podsjetila je i na činjenicu da je odlagalište Jakuševec gotovo popunjeno, a Grad već godinama kasni s izgradnjom suvremenog centra.

– Nevjerojatno je da još uvijek odlažemo otpad umjesto da ga obrađujemo i ponovno koristimo, rekla je.

Oporba iz Resnika ostaje čvrsta

Unatoč tehničkim specifikacijama, lokalne udruge ostaju sumnjičave. Strahuju od negativnog utjecaja na kvalitetu života, okoliš i zdravlje.

Pavičić Kaselj odgovara kako su tehnologije birane prema najvišim ekološkim standardima, a slična postrojenja uspješno funkcioniraju i u gusto naseljenim područjima, poput Padove.

– Suživot s modernim centrima postaje nužnost, zaključuje pročelnica.

Planirani rokovi

Prema gradskom planu, gradnja centra trebala bi početi krajem 2026. godine, a probni rad najavljen je za kraj 2028. godine.

Budiša: Centar u Resniku nije spalionica, koristi najbolju dostupnu tehnologiju

Dok traje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u zagrebačkom Resniku, sve su glasnija protivljenja iz lokalne zajednice.

Udruga za zaštitu okoliša Resnik tvrdi da je studija "frizirana" te da ne daje valjane odgovore na pitanja o emisijama plinova, neugodnim mirisima, buci i prometnom opterećenju – s procijenjenih 500 kamiona dnevno.

No, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smiruju tenzije. Zamjenik direktora Mirko Budiša ističe kako je studija izrađena od strane ovlaštenika Ministarstva, obuhvaća sve zakonom propisane segmente te koristi tehnologiju koja je u skladu s europskim standardima.

– Ne radi se o spalionici, već o postrojenju za obradu miješanog i odvojeno prikupljenog otpada. Dio koji se spaljuje neće se obrađivati na toj lokaciji. Grad razmatra druge opcije – vlastito postrojenje ili izvoz, kazao je Budiša.

Dodaje kako planirana tehnologija spada među najbolje dostupne u EU, prema tzv. BREF dokumentima.

Proces dug, ciljevi ambiciozni

Budiša je pojasnio i sljedeće korake: nakon javne rasprave slijedi odluka Ministarstva, izrada idejnog projekta, zatim lokacijska i građevinska dozvola, te natječaj za izvođača radova.

– Realno je da gradnja počne do 2026., a centar proradi krajem 2028. godine, rekao je.

No, slični centri diljem Hrvatske kasne. Od planiranih 11 županijskih centara, samo 3 su u funkciji, a četiri su u izgradnji.

Razlozi za kašnjenje su brojni – od imovinsko-pravnih problema i složenih procedura javne nabave, do značajnog poskupljenja radova u posljednje tri godine.

– Zahvaljujući dodatnim sredstvima koje je osigurala Vlada RH, ti projekti se ipak privode kraju, poručio je Budiša.

Crno brdo napokon ide u sanaciju: Otpad iz Biljana Donjih pretvara se u građevinski materijal

Nakon više od dva desetljeća, problem Crnog brda kod Biljana Donjih konačno ulazi u fazu rješavanja. Otpadni materijal koji se godinama gomilao na tom području bit će premješten u Sisak, u pogone tvrtke Kemokop, gdje će se obraditi i pretvoriti u građevinski materijal, koji se može koristiti u proizvodnji asfalta.

Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša pojasnio je kako se ne radi o stvaranju "Crnog brda 2", već o obradi neopasnog otpada koji će nakon sanacije izgubiti svoj status otpada.

– Riječ je o recidivu prošlosti starom više od 20 godina. Važno je istaknuti da se materijal neće samo premještati, već će se obraditi i koristiti u građevinarstvu, poručio je Budiša.

Svjestan je zabrinutosti dijela građana Siska, posebno onih koji žive u blizini postrojenja, no ističe da razloga za strah nema.

– Radi se o neopasnom materijalu koji će se koristiti za proizvodnju asfalta – površina po kojima svakodnevno hodamo i vozimo se, rekao je Budiša.

Sanacija Crnog brda tako ulazi u završnu fazu, a nadležne institucije poručuju da će proces biti proveden u skladu s najvišim ekološkim standardima.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: