Zašto su hrvatski učenici ispod prosjeka u primjeni znanja?

Zašto su hrvatski učenici ispod prosjeka u primjeni znanja, pitali smo i vas u ovomjesečnom HRejtingu. Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od tisuću ispitanika uz maksimalnu pogrešku uzorka +/- 3,04% i razinu pouzdanosti od 95%.

Što su glavni razlozi loših rezultata naših učenika na PISA testovima?

Gotovo 30% smatra da učenici nisu dovoljno motivirani te da se znanje dovoljno ne cijeni. Da je gradivo pretrpano i zastarjelo smatra 20%. Oko 18% odgovorilo je da se od učenika previše traži učenje napamet, a premalo logičko zaključivanje. Ostali odgovori bili su i da se nastavnici i učenici ne snalaze u novim uvjetima te da nedostaje modernih tehnologija i praktičnog rada. Manji dio ispitanih kao razlog za lošije rezultate učenika vidi krizu obitelji i zanemarivanje djece te prekomjerno korištenje mobitela.

Drugo pitanje bilo je koji su razlozi za dodatan pad rezultata naših učenika u posljednje tri godine?

Gotovo polovina ispitanih smatra da je glavni razlog za to prekomjerno korištenje mobitela i društvenih mreža. 22% da je to pad discipline i autoriteta nastavnika, a za 10% to su pogreške u pristupu roditelja i obiteljske prilike. Odgovori su bili i posljedice on line nastave iz razdoblja pandemije te povećan stres, tjeskoba i nedostatak motivacije kod mladin nakon višestrukih globalnih kriza.

 Zašto na testiranjima, osobito u čitanju i pismenosti, djevojčice u Hrvatskoj postižu znatno bolje rezultate od dječaka?

Za gotovo 60% odgovor je bio da su djevojčice discipliniranije i odgovornije. 16% smatra da dječaci provode previše slobodnog vremena na videoigrama i digitalnim sadržajima. Odgovori su bili i da društvo ima manja očekivanja od dječaka kad je riječ o učenju, te da u Hrvatskoj sustav ocjenjivanja više nagrađuje urednost i disciplinu, što ide u prilog djevojčicama.

Za kraj, pitanje je bilo smatrate li da hrvatskom školskom sustavu treba korjenita promjena?

Gotovo 60 posto odgovorilo je da se sustav mora potpuno i iz temelja promijeniti. Za 24% potrebne su tek djelomične promjene i modernizacija. 11% smatra da je sustav dobar, a da je problem u motivaciji učenika i radu kod kuće.