Sabor: Vladajući, Most i SDP za uvođenje vojnog roka; Možemo! i Centar protiv

Saborski zastupnici raspravljali su o Izvješću o obrani za 2023. U njemu je istaknuto da je proračun za obranu u odnosu na godinu prije rastao za 9,3 posto, a nastavio je rasti i u prošloj i ovoj godini, čime je Hrvatska ispunila smjernice NATO-a o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu. U izvješću je istaknuto i da su ojačane obrambene sposobnosti Hrvatske vojske, ali i povećana materijalna prava djelatnika MORH-a.

Hrvatska nema dovoljno profesionalnih vojnika da bi se mogla priključiti tzv. koaliciji voljnih, upozorilo je više saborskih zastupnika, dok drugi ocjenjuju zabrinjavajućim to što još nema naznaka kada bi se moglo sastati Vijeće za obranu.

Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg rekao je da će većina mladih koji završe vojni rok biti razvrstana u pričuvu.

Rekao je i da će i dalje jačati profesionalnu vojsku te da planirano uvođenje obveze vojnoga roka ne znači njezino anuliranje.

- Nitko nikada nije rekao da bi uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja anuliralo profesionalnu vojsku. Dapače, profesionalna vojska je ta koja ostaje, objasnio je tijekom rasprave o Godišnjem izvješću o obrani za 2023.

Naveo je da će se mladi "kroz temeljno vojno osposobljavanje educirati, a nakon čega će najveći broj njih biti razvrstan u pričuvu". Pri tome će samo oni koji žele biti vojnici nakon toga ući u vojsku.

Tijekom višesatne rasprave zastupnici su upozoravali na važnost ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske kako bi što bolje odgovorila na sadašnje sigurnosne izazove, a velik dio rasprave sveo se i na predloženo uvođenje obvezne vojne obuke.

Bauk: Oružane snage popuniti mladima koji to žele

- Bojim se da Hrvatska nije u mogućnosti to napraviti. Hrvatska ima vrlo malo profesionalnih vojnika, stoga pod hitno treba vratiti obvezni vojni rok i brinuti se o sigurnosti države, rekao je zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić.

Mlinarić napominje da Hrvatska u ovom trenutku nema susjede pokraj kojih može mirno spavati, stoga na prvom mjestu treba biti briga o vlastitim nacionalnim interesima.

- Ni po svojoj veličini ni po veličini vojske Hrvatska ne može slati svoje vojnike u bilo koji kraj svijeta. Ima tu puno većih država s više stanovnika, više vojnika i s puno većim novcima koje izdvajaju iz proračuna, rekao je.

"Koaliciju voljnih'' činile bi one zemlje koje su spremne pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini u slučaju prekida vatre u ratu s Rusijom. Njezino formiranje predložili su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a o njoj će se sutra razgovarati na sastanku u Parizu.

- Čuli smo već dva potpredsjednika Vlade koji su govorili o tome da vojnici neće ići u Ukrajinu pa mislim da to neće biti tema o kojoj se ozbiljno razgovara, poručio je SDP-ov zastupnik Arsen Bauk.

Bauk je također spomenuo nedostatak vojnika, između 3 i 4 tisuće.

- U tom svjetlu gledamo na uvođenje vojnog roka, da se pokuša iz 'bazena' mladih muškaraca i žena koje to žele popuniti Oružane sage, jer nisam siguran da je popunjavanje s Nepalcima, Bangladešanima, Filipincima i ostalima opcija u ovom trenutku, rekao je.

Bulj: Hrvatska u sigurnosnoj ugrozi

S obzirom na brojne događaje u svijetu, kao što su pregovori o prekidu vatre u Ukrajini ili naoružavanje Europe, Bauk iznimno važnim smatra sastanak Vijeća za obranu, od čije je posljednje sjednice prošlo tri i pol godine.

- Ako je predsjednik Republike zatražio od predsjednika Vlade da se nađu, a oni se ne nalaze, onda bi logičan odgovor bio da je zapelo kod predsjednika Vlade, ustvrdio je SDP-ov zastupnik.

Zastupnica Možemo! Ivana Kekin prozvala je premijera Andreja Plenkovića za kršenje Ustava jer izbjegava razgovor s onima s kojima mora razgovarati.

- Europa pokreće mjere masovnog naoružavanja vrijedne 800 milijardi eura, a mi nemamo suradnju dva ključna čovjeka za Hrvatski vojsku, što je neodgovorno i neozbiljno.

Na pitanje o 'koaliciji voljnih', odgovorila je da je tu još mnogo nepoznanica.

- Još uvijek nije jasno što ta koalicija podrazumijeva i koga uključuje. Previše je nepoznanica da bismo sad mogli decidirano odgovoriti na to pitanje, izjavila je.

Rekla je da se protive uvođenju vojnog roka jer je to "instrument militarizacije koji nema efekta na podizanje obrambene spremnosti, ali potiče militarizaciju društva". Stoga se, poručila je, "zalažu za osnaživanje profesionalne vojske".

Mostov zastupnik Miro Bulj također je višegodišnji izostanak sjednice Vijeća za obranu nazvao neozbiljnim.

- Hrvatska se nalazi u sigurnosnoj ugrozi. Most očekuje ozbiljnost, maksimalnu predanost i odgovornost svih čimbenika. Selo gori, a dvije babe se češljaju, rekao je.

Josip Jurčević iz istog kluba zastupnika poručio je da hrvatski vojnik ne smije ići ratovati za tuđe interese te da je i lijeva i desna oporba u tome suglasna.

Puljak: Hrvatska treba profesionalnu vojsku

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) u današnjim složenim sigurnosnim uvjetima zauzeo se za dugoročno povećanje proračunskog izdvajanja za obranu znatno više od 2 posto BDP-a te osiguravanje dodatnih snaga novaka. Istaknuo je i važnost hitnih ulaganja u materijalna primanja koja povećavaju prihode pripadnika Oružanih snaga te znatne beneficije i porezne olakšice za sve dragovoljne ročnike, kao i povratak nekih sposobnosti koje smo izgubili u 20 godina zanemarivanja Oružanih snaga.

Za uvođenje obvezne vojne obuke zauzeo se i Bulj (Most) rekavši da je ukidanjem vojnog roka 2008. nanesena golema šteta sigurnosti zemlje.

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) usprotivila se uvođenju obaveznog vojnog roka - ne zato što ne cijene vojsku, nego zbog toga što smatraju da Hrvatska treba profesionalnu, dobro opremljenu i visoko motiviranu vojsku.

- Obvezni vojni rok, kako god ga osmislili i strukturirali, ne odgovara na izazove 21. stoljeća. To je skupa, zastarjela i neučinkovita mjera, ocijenila je.