Piližota (SDP): Promjene zakona nisu reforma nego prikrivanje

Zastupnici vladajućih pohvalili su u Saboru reformski karakter Zakona o mirovinskom osiguranju, a SDP-ov Boris Piližota ocijenio je da tu nije riječ ni o kakvoj reformi nego o prikrivanju te da će biti potrebne dodatne mjere za financijsku sigurnost i dostojanstven život umirovljenika.

- Ovim zakonom dobit ćemo samo još jedan papir koji pokušava prikriti koliko je stvarnost daleko od dostojanstva. Ovo nije reforma, ovo je zakrpa. Ovo nije pitanje brojeva ovo je pitanje poštovanja, rekao je Piližota (Klub SDP-a) tijekom rasprave o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Iako smatra da novi zakon donosi i određene pozitivne pomake, izrazio je očekivanje da vladajući do drugog čitanja zakona uvaže SDP-ove prijedloge kojima bi se reformirao model mirovinskog sustava.

Tako predlažu model trajnog i održivog povećanja mirovina promjenom formule usklađivanja mirovina jer omjer 85:15 u korist optimalnijeg faktora za umirovljenike je premalo. Predlažemo da se mirovine usklađuju u 100 postotnom iznosu prema faktoru povoljnijem za umirovljenike, a ne za vladu, kazao je.

Iz SDP-a predlažu i uvođenje trajnog dodatka, tj. odmah povećanje od deset posto u prvoj godini, a potom po pet posto u svakoj u slijedeće tri godine. Također, predlažu model progresivnog rasta mirovina te zaustavljanje mirovinskog pada jer od 2016. do danas pao omjer odnosa mirovina i plaća.

Piližota je upozorio da je inflacija dodatno osiromašila umirovljenike jer su cijene osnovnih živežnih potreba poskupjele više od 35 posto, dok su kruh i krumpir poskupili više od 60 posto, a umirovljenici najveći dio svojih primanja troše na te proizvode.

HDZ-ova Majda Burić odbacila je ocjenu da je inflacija "pojela rast plaća i mirovina" istaknuvši da su mirovine i plaće rasle brže od inflacije. "Ako je itko išta 'pojeo' vezano uz mirovine i mirovinski sustav onda je SDP 'pojeo' mirovine u mandatu vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića kada su mirovine u prosjeku rasle za skromnih dva posto ili desetak eura", rekla je.

Burić je ocijenila da je SDP i u rujnu 2024. pred saborske zastupnike stavio "vrlo površan i populistički" prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je odbijen.

Napominjući kako treba podržati svaku pomoć umirovljenicima, Damir Bakić (Klub Možemo!) rekao je da se protive "točkastim" izmjenama zakona, posebice prigodnim dodacima.

- Za nas je pravi put sistemska i trajna povišica mirovina, ali ne linearna, poručio je.

Pozdravivši ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, upozorio je da je to nepravedno prema ženama jer će 2030. biti godina kada će biti usklađenje vezano uz odlazak u mirovinu.

Piletić: Cilj je konstantno povećavati mirovine u Hrvatskoj

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić, predstavljajući zastupnicima sedmu mirovinsku reformu tešku dvije milijarde eura, istaknuo je da je cilj Vlade konstantno povećavati mirovine te da to neće biti posljednja intervencija za poboljšanje statusa umirovljenika.

Novi zakon o mirovinskom osiguranju, kako je kazao Piletić, nastavak je trendova da se ostvare dva strateška cilja - jedan je povećanje prosječne mirovine do kraja mandata na 800 eura, a drugi promoviranje duljeg ostanka u svijetu rada. Naš cilj je trajni angažman u povećanju mirovina u Hrvatskoj, naglasio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavljajući zakonski prijedlog.

Novim zakonom, uz ostalo, predlaže se nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. 

- Omjer 85 naprema 15 posto je trenutno najpovoljniji omjer među zemljama Europske unije, odgovorio je Piletić na kritike iz SDP-a da bi se mirovine trebale usklađivati 100 posto u korist povoljnijeg faktora.

Zakon također donosi majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavanje staža od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci te uvođenje isplate godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvanog 13. mirovina. Taj dodatak vezat će se uz godine staža, iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža, pojasnio je Piletić.

Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti za oko tri posto, te u invalidske mirovine koje će rasti za prosječno 75 eura. 

Osim toga, od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-ak eura.

- Prosječan mirovinski staž tih prijevremenih starosnih mirovina iznosi 37 godina i 6 mjeseci, što je nekoliko godina više od sveukupnog prosječnog mirovinskog staža u Hrvatskoj (31 godinu i 11 mjeseci), što znači da se penaliziraju ljudi koji su radili dulje od prosjeka, zato se to ukida nakon 70 godine života, kazao je Piletić.

Novina je i omogućavanje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, omogućavanje obrtnicima stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada, te korisnicima invalidskih mirovina rad do tri i pol sata dnevno.

- Za sedmu mirovinsku reformu procjenjuje se da će u proračunu trebati osigurati dodatnih dvije milijarde eura, poručio je Piletić i dodao da ova reforma "sasvim sigurno" neće biti posljednja intervencija Vlade u ovom mandatu po pitanju visine mirovina u Hrvatskoj i poboljšanja statusa umirovljenika.

Siguran je da će Vlada nastaviti i porezno rasterećivati sve građane, pa tako i umirovljenike.