Odbor za nacionalnu sigurnost o otpadu bez SOA-e i DORH-a

U Hrvatskom saboru ponovno se raspravljalo o opasnom otpadu u Gospiću i to na sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Cilj je bio utvrditi tko je u sustavu zakazao i koji su propusti. Sjednica je bila zatvorena za javnost, ali političkih prijepora nakon njezina završetka nije manjkalo.

Potpisati izjavu o tajnosti podataka, a mobitel ostaviti u ormariću. Sve su to zastupnici morali napraviti prije sjednice o slučaju Gospić.

Sjednica saborskog Odbora bila je zatvorena za javnost kako bi se, poručili su njegovi članovi, izbjegla politizacija.  Cilj je bio utvrditi tko je u sustavu zakazao i koji su propusti. Na sjednici su sudjelovali glavni državni inspektor Tonči Glavinić, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović i predstavnici MUP-a. 

Sigurnosno-obavještajna agencija i Državno odvjetništvo, čija su očitovanja o tom slučaju zatražili članovi Odbora, dostavili su pisana izvješća.

Nakon sjednice Odbora, izjave o sjednici zatvorenoj za javnost u Saboru su dali Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (SDP),  Mostov zastupnik Zvonimir Troskot, član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (HDZ) Ante Sanader, članica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Sandra Benčić (Možemo) te saborski zastupnik Nino Raspudić.

Ostojić: Kako je 1700 kamiona moglo proći bez kontrole?

Sjednica je bila zatvorena kako bismo izbjegli bilo kakvo politiziranje, s ciljem da dođemo do odgovora tko je odgovoran i da kao zastupnici ponudimo rješenje kako sve poboljšati da se ovakva situacija ne bi ponovila, istaknuo je Ranko Ostojić. Svoja očitovanja, na traženje Odbora, dali su SOA, DIRH, DORH i Carinska uprava.

- Kako je moguće da se tolika količina otpada nađe na jednome mjestu, da bez kontrole prođe 1700 kamiona, odnosno šlepera opasnog otpada, i kako je moguće da sve to skupa nije puno ranije zaustavljeno. To je bila tema, rekao je Ostojić.  

Glavna primjedba članova Odbora je bila zašto nisu prisutni čelnici SOA-e, no, oni su dostavili izvješće, kazao je, u kojem su naveli da su svi imali informaciju još 2022. i 2023. godine o počecima događaja u Gospiću.

Od institucija smo čuli dosta ključnih i novih informacija o kojima ne mogu govoriti. Svi su raspolagali informacijama, a rezultat nam je ovo što imamo. Je li trebalo nešto promijeniti da, kazao je Ostojić, ne ulazeći u detalje.

- Naravno, dobili smo kronologiju informacija od strane Državnog inspektorata, svih njihovih radnji, postupaka, rješenja, što su poduzimali po tom pitanju, i postupaka koji još u ovom trenutku traju. Pisano izvješće smo dobili od strane DORH-a, koje je navelo da se radi o nejavnoj istrazi u ovom trenutku, koja je započela prije dvije godine, i da u tom trenutku oni ne mogu davati podatke, kazao je.

Naveo je kako je SOA još 2022. imala izvor s informacijama o otpadu u Gospiću te o tome izvijestila nadležna tijela, a kako SOA nema represivne ovlasti i nema ulogu u postupanju, informaciju je proslijedila policiji, USKOK-u i Državnom inspektoratu.

Ključnim smatra to što su institucije raspolagale informacijama.

- Dakle, podaci su bili poznati i svi su postupali, ali je finale priče da nakon toliko vremena mi danas imamo teške posljedice, rekao je.

Ovdje je pitanje svodi li se sve na nekoliko osoba koje su kazneno prijavljene, pritvorene i za koje su već bile donesene odluke ili je stvar političke odgovornosti, istaknuo je.

Dodao je da ne može mnogo više govoriti. 

Zaključeno je da će Ostojić kao predsjednik i Branka Juričev Martinčev (HDZ) kao potpredsjednica Odbora koordinirati zaprimanje i predlaganje zaključaka o kojima će se glasati na otvorenoj sjednici Odbora.

Troskot nezadovoljan zbog nedolaska SOA-e

Zvonimir Troskot (Most) nakon sjednice rekao je da nije zadovoljan, među ostalim, zato što na njoj nije bila prisutna Sigurnosno-obavještajna agencija. Smatra da je SOA trebala dati dodatna pojašnjenja Odboru koji prati njezin rad.

– Mi nismo zadovoljni iz nekoliko razloga. Prije svega nije bila prisutna Sigurnosno-obavještajna agencija, a to je Odbor koji zapravo na neki način prati rad Sigurnosno-obavještajne agencije. Njihov nedolazak ovdje s jednim običnim priopćenjem zapravo je na neki način degradacija Odbora jer bi prije svega morali dati određena pojašnjenja, rekao je Troskot.

Naveo je da je tijekom sjednice iznesen i jedan klasificirani podatak koji ne može prenijeti javnosti. Na temelju prikazane kronologije događaja ustvrdio je da i dalje postoji opasnost da se sličan slučaj ponovi.

– Ono što je jasno iz hodograma koji je bio iznesen jest da u ovom trenutku u Hrvatskoj i dalje postoji opasnost da nam se ovakva kataklizma i katastrofa ponovno dogodi, što i jest bio smisao ovoga Odbora. Da vidimo što se može napraviti kroz sve institucije koje su izlagale da nam se ovakva jedna kataklizma ponovno ne ponovi, rekao je Troskot.

Sanader: Javnost mora znati što se događalo

Član Odbora Ante Sanader (HDZ) poručio je kako su prihvaćanjem ove tematske sjednice jasno potvrdili želju da se sve javno i transparentno prikaže te da od prvog dana žele da se kazne svi odgovorni. Dodao je kako su na sjednici saslušali sve relevantne državne institucije, ali da nisu dobili nikakve nove informacije.

– Ovaj dokument koji je DIRH nama prezentirao je javan dokument, on nije zaštićen. Znači, imate ga i vi novinari. Svi vidite cijelu kronologiju događaja koja je tamo. Jesu li institucije brze ili spore, sada se to može analizirati kroz njihovo izvješće, rekao je Sanader.

Odbacio je tvrdnje da je slučaj otkrio Troskot te rekao da iz kronologije proizlazi da su institucije već postupale. Bave se tim problemom od 2023. godine, rekao je.

– Želimo da se sve javno i transparentno prikaže vezano za ovaj slučaj, vezano za odlagalište otpada u Gospiću, da tu ne želimo da ništa ostane nepoznato, da javnost i građani moraju znati sve što je tamo i što se tamo događalo. To je s naše strane bio cilj ove tematske sjednice koju smo prihvatili, poručio je Sanader.

Na opasku kako iz SOA-e spominju 2022., a DIRH aktivnosti od 2023. godine te da je predsjednik Odbora iznio taj podatak, Sanader opetuje kako se radi o klasificiranim podacima.

- Oni koji su vam iznosili te podatke imaju svoju odgovornost. Ja nisam iznad zakona, a on ne poštuje zakon ni ono što je potpisao, to najbolje pokazuje kakvog smo ministra unutarnjih poslova imali, rekao je Sanader misleći na Ostojića. 

Benčić: Ustanoviti vremenski okvir

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako su na Odboru ustanovili vremenski okvir otkada institucije imaju informaciju o potencijalno kriminalnim radnjama u Bilajskoj 50, istaknuvši činjenicu da USKOK tu informaciju ima puno duže nego što traje formalna istraga.

Navela je kako je 2023. kriminalistička policija pokrenula istragu te ju proslijedila USKOK-u te da je 2024. i DIRH pokrenuo svoju istragu na temelju prijave građana. Naručena analiza otpada napravljena je u mjesec dana, stoga, ističe Benčić, i dalje nije jasno zašto se cijele 2025., po nalogu DORH-a, nije mogla pokrenuti sanacija odlagališta.

Tražila sam da se deklasificira jedan podatak koji uključuje SOA-u i nadamo se da će to dodatno rasvijetliti cjelokupnu vremensku dinamiku zbivanja, dodala je. 

Raspudić: Cilj vladajućih je prikriti i zataškati

Predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika Nino Raspudić (Drito) ističe da nam recentno iskustvo govori da je cilj vladajućih prikriti i zataškati situaciju s otpadom. Na aktualnom prijepodnevu, odgovarajući na moje pitanje, premijer Plenković napravio je čak i frojdovsku omašku, i to dva puta, rekavši da postoji više faza, a da je nulta faza 'prikrivanje' umjesto 'prekrivanje'.

Do te situacije nije došlo zato što nam zakonodavstvo nije dobro nego zbog toga što onaj koji je bio dužan provoditi zakone i nadzirati stvari, to nije činio nego su, dapače, u nekim situacijama i kršili zakon, ocijenio je Raspudić.

Stranka Drito Europskoj komisiji šalje pritužbu zbog povrede prava u području gospodarenja otpadom.

- Ja sam upotrijebio metaforu da je ovo glogov kolac u hladno birokratsko srce plenkizma, rekao je Raspudić.

- Mi smo po zakonu i Ustavu svi odgovorni, ako netko krši zakon da ga se prijavi. Mislim da bi bilo logično da se prvo hrvatskim institucijama prijavi ako netko krši zakon, a onda europskim, komentirao je pritužbu Sanader.

Na domaćem terenu istraga još traje, a DORH bi državnoodvjetničku odluku trebao objaviti tijekom iduća dva tjedna.