Toplinski val na vrhuncu; U hladu i s vodom, savjeti liječnika

Vrhunac je toplinskog vala - temperature su u našoj zemlji dosezale 37 stupnjeva! Na toliko su se danas pržili Knin i Senj. Slijedi Daruvar s 36. 35 stupnjeva bilo je u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Bjelovaru, dok se Split grijao na 34! U srcu Like, u Gospiću - izmjerena su 33 stupnja!

34 stupnja izmjerena su danas i na sjeveru Hrvatske - u Varaždinu! 

Ivica Grudiček za Dnevnik je rekao kako su u Varaždinu bila 34 stupnja, a 44 stupnja u automobilima i liječnici hitne službe su imali posla, ali manje nego prethodnih godina jer očito su građani savjesni.

Nikola Kočet, dr. med., Nastavni zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije kazao je kako je ovih dana povećan broj intervencija vezanih uz kardiovaskularne bolesti.

- Češće nam se javljaju bolesnici s respiratornim problemima te bubrežni bolesnici. Dosta smo problema riješili i savjetima preko telefona. Danas je zabilježen vrhunac toplinskog vala i imali smo intervencija vezanih uz toplinsku iscrpljenost i vezanost uz toplinsku sinkopu, rekao je.

Apelirao je da se građani drže preporuka koje govore da temperatura u klimi ne bude niža od 7 stupnjeva od temperature izvan zatvorenog prostora.

Kazao je kako se čini da građani slijede liječničke savjete i intervencije nisu bile u velikom opsegu.

- Treba se i dalje držati hlada i izbjegavati najtopliji dio dana, naglasio je Kočet.

Zbog velikih vrućina posljednjih dana sve je više posla i za djelatnike hitne medicine. HRT-ova varaždinska ekipa obišla je Objedinjeni hitni bolnički prijam Opće bolnice Varaždin.

Da ovaj toplinski val nije bezazlen govori činjenica da puno pacijenata pristiže na OHBP Varaždinske bolnice.

- Primijetili smo da 10 do 15 posto više ljudi dolazi u prostor OHBP-a otkad je ovaj toplinski udar zahvatio Hrvatsku. Najviše dolaze stariji pacijenti, pacijenti koji imaju kronične bolesti, koji uzimaju antihipertenzive, diuretike i općenito pacijenti koji se izlažu vrućinama u neprikladno vrijeme, kaže Nikola Rogina, specijalizant opće interne medicine.

Simptomi su uglavnom, kako navodi, temperatura, slabost i mučnine. Stariji pacijenti se najviše žale da im je lošije i da se osjećaju kao da su se pogubili. To su sve najčešći simptomi dehidracije ili početnog bubrežnog zatajenja, objašnjava specijalizant.

- Imamo dovoljan broj osoblja, prije nekoliko mjeseci je pojačana hitna služba s mlađim liječnicima tako da smo dosta dobro ekipirani. Naravno, ponekad je veći priljev pacijenata jer to nije linearno raspoređeno tijekom dana, nego je uvijek neki udarni termin pa je ponekad veća gužva, ali sve se to relativno brzo razrješava, govori.

Porast broja pacijenata može biti djelomično uzrokovan time što se neki oglušuju na liječničke upute, ali isto tako ovisi čije prilike omogućavaju da ne izlaze u tom udarnom periodu između 12 i 17 sati.

- Većinom nastradaju pacijenti koji ne izlaze toliko van pa kada izađu na vrućinu, osjećaju nagle simptomi dehidracije ili toplinskog udara, zaključuje Rogina.