15:51 / 23.08.2021.

Autor: Studio4/HRT

Zbrinjavanje otpada u Zagrebu - samo uz aktivnost građana

ilustracija

ilustracija

Foto: Davor Puklavec / PIXSELL

U svibnju ove godine izabrana je nova zagrebačka Gradska vlast, a jedan od problema s kojima se mora uhvatiti u koštac je i zbrinjavanje otpada. 

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike, Slaven Dobrović, smatra kako se problem zbrinjavanja otpada u Zagrebu može riješiti tako da se ponudi građanima da budu aktivni sudionici u stvaranju kružnog gospodarenja.

- Mi se svojih otpadnih tvari trebamo rješavati tako da se one maksimalno iskoriste. Tu je komunalni sustav jako bitan, međutim, bitni su i građani. Ono što smo do sada gledali u Zagrebu je jako loše, on se razvijao u smjeru da se oslanjao na pojedina poduzeća koja su od otpada uglavnom vidjela problem i to naplaćivali. Kada govorimo o otpadu moramo se podsjetiti da svaki otpad ima svoju uporabljivost, odnosno ekonomsku vrijednost - kaže Dobrović i kao primjer daje papir i bio otpad.

Dobrović smatra kako postoje pojedinačne mjere vezane za odvajanje otpada, no da ne čine cjeloviti sustav.

- Fali individualizacija odgovornosti, i sve to skupa izostaje kao jedan sustav. Moram priznati da sam više očekivao od nove vlasti, ovo nije dobro, pogotovo sam se razočarao kada su stigli odgovori na zastupnička pitanja – pitao sam kakva je stvar u vezi Centra za gospodarenje otpadom u Zagrebu u Resniku i što je sa sustavom za gospodarenje razgradivim bio otpadom u Novskoj - kaže Dobrović i dodaje kako je za odgovor dobio kako se razmatra donošenje odluke koja bi stvorila uvjete za kvalitetnu odluku.

Dobrović smatra kako treba uspostaviti cjelovit i jasan sustav odvojenog prikupljanja koji je dobro iskomuniciran s građanima, u koji bi trebalo uključiti i kazne.

- Kazna uvijek dolazi nakon edukacije i nagrade. Vi morate nekoga tko slijedi upute - jer vam omogućuje da smanjite troškove - nagraditi kroz račun, zna se kako se to radi, postoje modeli. Ono što vi kao trošak stvarate je smeće, dakle ostatak koji niste uspjeli razdvojiti i to se naplaćuje, to je pravedni sustav naplate koji bi išao uz individualizaciju odgovornosti - kaže Dobrović te dodaje kako je taj sustav malo složeniji kad se radi o stambenim zgradama.

Osim sustava odvojenog prikupljanja i individualizacije odgovornosti, Dobrović ističe kako je bitno uvesti sortirnice i kompostišta.

- To nije neki veliki problem ni trošak, dakle sortirnice i kompostišta koja su zatvorena i koja stvaraju produkt koji je vrijedan i koji se vraća nazad građanima. Zato se bio razgradivi otpad ne vozi daleko, nitko razuman to ne vozi sto kilometara daleko - aludira Dobrović na ideju sustava za gospodarenje razgradivim bio otpadom u Novskoj.

- Zagreb može napraviti rješenje koje je jeftinije, u samoj blizini Zagreba, dvije ili tri jedinice koje generiraju korist, tako da se dio troškova vraća, odnosno pokriva s produktom – objašnjava.

Kad se radi o otpadu poput namještaja, igrački i tekstila – takav otpad mora ići u centre za ponovnu uporabu.

- Tamo se radi inspekcija tog materijala i utvrđuje se ima li uporabne vrijednosti. Zašto bi madraci, koje je netko odbacio, bili zgužvani i pokisli sa svime ostalim? Naravno, ono što ne ide to se samelje - objašnjava Dobrović i dodaje kako je očekivao da će Grad Zagreb do sada već imati takav sustav zbrinjavanja otpada.

Zastupnik platforme „Možemo“ u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Gordan Bosanac kaže da je plan trenutne vlasti jačati gradska poduzeća, prvenstveno Čistoću i Zrinjevac, kako bi se krenuli baviti otpadom tako da grad Zagreb zarađuje, umjesto da gubi velike svote novca na otpad.

- Nismo mogli u ova dva i pol mjeseca sagraditi centar za gospodarenje otpadom, mislim da to građani itekako dobro razumiju, i u kampanji smo govorili da će nam trebati vremena i da rješenja neće doći preko noći. No, mislim da je napravljen važan iskorak u prvih 100 dana gradske vlasti gdje se uistinu napravio zaokret da se jačaju gradska poduzeća i da shvatimo da je otpad nešto na čemu će ovaj grad zarađivati i puniti proračun - kaže Bosanac.

Do sada su na otpadu uglavnom zarađivala privatna poduzeća, koja bi otpad razvrstavala i potencijalno prodavala dalje.

- One zaostatke koje bi ostali nakon te prodaje bi nam vratili i stavili na Jakuševac. Tome sada mi polako stajemo na kraj, a krenuli smo s glomaznim otpadom. Siguran sam da će se u narednom periodu govoriti o bio otpadu i drugim vrstama, kao i o plastici - ističe Bosanac.

Komentirao je i vijest koja je u javnosti nedavno odjeknula - kako zagrebački gradonačelnik drobilicu za otpad kupuje od tvrtke osumnjičenika iz afere Vjetroelektrane.

- Grad Zagreb mora biti fer prema svim ponuđačima, on je pravna osoba koja je raspisala javni natječaj i ta tvrtka nije nigdje stavljena na crnu listu bilo kojeg tijela. Kako bi Grad Zagreb mogao – zato što taj vlasnik ima problema s pravosuđem – nju eliminirati, mislim da bi onda Grad napravio nekakav niz prekršaja. Ali vidjet ćemo, taj natječaj još uvijek čekamo krajnje rezultate - osvrnuo se Bosanac.

Istaknuo je i kako je dugoročni cilj platforme „Možemo“ da se odlagalište otpada na Jakuševcu zatvori, te da je jačanje kapaciteta gradskih poduzeća za upravljanje otpadom korak ka tom cilju.

- Prvo moramo složiti sustav da sam Zagreb počne dobro odvajati stvari, da većinu toga proda i ići prema centru za gospodarenje otpadom koji sigurno neće biti na Jakuševcu - kaže Bosanac i dodaje kako smatra da su Zagrepčani razvili svijest o otpadu i važnosti okoliša, no da ne postoji povjerenje u institucije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!