Nedostatak sestara preopterećuje bolnice, ali pacijenti nisu ugroženi

Hrvatsko zdravstvo je došlo do zida zbog nerješivog problema koji prijeti najvećim bolnicama - trenutačno nedostaje četiri tisuće medicinskih sestara i tehničara. Što to znači za funkcioniranje bolnica i odražava li se to na pacijente, otkrio nam je u Studiju 4, prim. dr. Saša Srića, internista pulmologa, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.

Srića je ispričao jesmo li došli do alarmantnog stanja nedostatka medicinskih sestara u našim bolnicama:

- Ne bih rekao da je situacija akutno alarmantna, jer ovo već traje dugo vremena i to je nešto s čime se u kontakt hvata svaki ministar. Problem nije lagane naravi. Činjenično je da zdravlje naših pacijenata nije ugroženo. Činjenica je da imamo mali broj sestara. Svi mogući resursi su usmjereni na povećanje upisnih kvota i na organizaciju posla, tako da pacijenti nisu ugroženi, ali su sestre preopterećene. Vjerujem da će se problematika postupno rješavati, rekao je prim. dr. Saša Srića, internista pulmologa, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.

Kako kaže, dežurstva su problem ponekih odjela, pogotovo interne medicine s pojačanom skrbi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb u ljetnom periodu.

- Ići će se na funkcijsko spajanje. Neće se odijeli povezivati, ali će sestre s rasterećenijih odjela koji su u rekonstrukcijskoj obnovi morati povećati svoj angažmana. Broj sestara će se popunjavati sa sestra koje su na odijelima s manjim brojem pacijenata, dodaje Srića.

Sestre i tehničari odlaze za boljim plaćama izvan Hrvatske i sve se manje upisuje novih učenika, ali ništa se nije pomaklo s mrtve točke. Srića je objasnio koliko se stanje promijenilo u zadnjih deset godina:

- Prije deset godina, upisne kvote na specijalizaciji su imale prijave od 20 do 30 ljudi i izabralo se njih četiri do pet, sada se ta brojka reducirala i na dva do tri specijalizantska mjesta, javlja se njih 26. Jedan od glavnih problema su plaće koje još uvijek treba povećavati. U vladi premijera Plenkovića su se značajno povećale. Maksimalno se radi na poboljšanju uvjeta rada. Trebaju se stimulirati mladi liječnici po pitanju projekata, znanstvenih radova, stimulacija odlazaka liječnika u manje bolničke centre na način osiguravanja stanovanja..., nastavlja Srića.

Navodi kako javljanje za natječaje za medicinske djelatnosti za zanimanje liječnika specijalizanta, medicinskih sestara i tehničara je vrlo mali, dok je javljanje za posao administratora do 40.

- To ne znači i da administratorima treba davati otkaze. Sestrama na radim mjestima treba smanjiti administrativne obveze. Sestre bi morale biti najiskoristivije u poslu medicinske skrbi, ističe Srića.

Premalo sestara, ali bez masovnog uvoza iz inozemstva

Ispričao je i koliko je medicinskog osoblja po krevetu:

- Jednu medicinsku sestru imamo na sedam do osam kreveta, to se nerijetko događa. To su izuzetno teški pacijenti. Sve je zakomplicirala rekonstrukcijska obnova u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Naš odjel ima brzo otpuštanje pacijenata, naravno nikako na štetu pacijenata; u razumnom roku pacijenti se puštaju, govori Srića.

Nedostatak radne snage u građevini ili turizmu se rješava radnicima iz trećih zemalja. Srića je objasnio hoće li to biti slučaj i u zdravstvu, da se krene masovno izdavanje radnih dozvola za medicinske sestre iz trećih zemalja:

- Uvjeren sam da do toga neće doći, uz permanentni manjak medicinskih sestara. što je činjenično. Postoji nerazmjer između raspoređenosti sestara. Neki odijeli su prebukirani, pa su sestre iscrpljene, a u nekim je to rasterećenije. Ja sam za uvođenje kao i kod liječnika, da bude i kod sestara, sustava nagrađivanja i da se može pratiti svaki šef, na svakoj razini doravnatelja bolnica; da se ima uvid u radne sate i koliko je tko pogledao pacijenata, zaključuje Srića.

Rekonstrukcijska obnova u Kliničkom bolničkom centru bi, govori Srića, trebala biti dovršena do kraja ove godine. Klinika za plućne bolesti Jordanovac je u žiži obnove koja će potrajati još godinu do godinu i pol. S obzirom na turističku sezonu smatra da su ekipe spremne; od helikopterskih službi do ekipa hitne medicinske pomoći.