Zekanović i Sokol: Cilj zakona o umjetnoj inteligenciji jačanje transparentnosti

HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol i HDS-ov saborski zastupnik Hrvoje Zekanović istaknuli su u srijedu da se na europskoj razini izrađuje prvi zakon o umjetnoj inteligenciji s ciljem jačanja njezine transparentnosti i sprječavanja zloupotrebe.

- Cilj je zaštititi prava i slobode građana, osigurati transparentan i odgovoran nadzor umjetne inteligencije te spriječiti njezinu zlouporabu, istaknuo je Zekanović na konferenciji za novinare koju je u Saboru održao s europarlamentarcem Sokolom (HDZ) na temu donošenja novog europskog zakona.

Sokol je objasnio da je riječ o prvom europskom zakonu o umjetnoj inteligenciji, te dodao kako su pregovori trajali dugo, da je bilo podneseno nekoliko tisuća amandmana te da je sada postignuto kompromisno rješenje o zakonu u kojemu je sustav umjetne inteligencije podijeljen na četiri stupnja, ovisno o riziku.

Definirani su sustavi neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja.

Ključan balans između umjetne inteligencije i zaštite ljudskih prava

- Ključno je postići balans između upotrebe umjetne inteligencije u korisne svrhe i zaštite ljudskih prava i sprječavanja manipulacije, posebno nad djecom. Zato je važno da postoje sustavi kod kojih je rizik neprihvatljiv i koji su zabranjeni, istaknuo je Sokol.

Sustavi visokog rizika mogu pomoći društvu, neki se već koriste, primjerice, za zapošljavanje ili u zdravstvu, ali, dodao je, moraju biti pod posebnim ograničenjima. 

- Za takve sustave mora se napraviti procjena rizika, moraju biti vrlo transparentni i uvijek pod ljudskih nadzorom, rekao je Sokol.

Kod sustava ograničenog rizika, poput ChatGPT-a, najvažnije će, kaže, biti da bude transparentno jasno da je riječ o umjetnoj inteligenciji.

- Ono o čemu se posebno raspravlja u Europskom parlamentu pitanje je mogu li se koristiti takvi sustavi za biometrijsku identifikaciju osoba, posebno počinitelja kaznenih djela, rekao je Sokol i istaknuo kako je EP u svom stajalištu išao u smjeru da se to potpuno zabrani. 

A sankcije za kršenje pravila, dodao je, propisat će države članice. 

- Neki okvir je da to bude nekih 30 milijuna eura ili do šest posto godišnjeg prometa određene kompanije. Dakle, radi se o vrlo visokim i oštrim sankcijama kako bi se spriječila bilo kakva zlouporaba, kazao je Sokol.

Zekanović pitao umjetnu inteligenciju što misli o Milanoviću

Zekanović je podsjetio i kako je sam Samuel Altman, izvršni direktor tvrtke OpenAI, koja stoji iza ChatGPT-a, od američkog Senata tražio da se zakonski regulira umjetna inteligencija.

"Umjetna inteligencija je prilika i izazov, ali i opasnost i mora postati ključna tema, naglasio je Zekanović pa se još osvrnuo na predsjednika Zorana Milanovića u kontekstu ChatGPT-a.

- Ako pitate ChatGPT što misli o Milanoviću u kontekstu zabrane obuke ukrajinskih vojnika, ima li on proruski stav, ChatGPT će reći da bi 'često mogli argumentirati da je Milanović stav u skladu s ruskim interesima u regiji i takav stav može ukazivati na prorusko stajalište'. Nećemo to uzeti zdravo za gotovo, ali ja ću se ovdje složiti s umjetnom inteligencijom, poručio je Zekanović. 

Novinarima je otkrio da uvod u konferenciju za novinare nije smislio osobno, nego mu ga je od riječi do riječi napisala umjetna inteligencija preko ChatGPT-a.