Žene i dalje zarađuju 14% manje, a 40 posto ih je doživjelo seksualno uznemiravanje

Ususret Danu žena, portal Moj posao objavio je rezultate istraživanja tržišta rada te otkrio kako su žene u Hrvatskoj, u prosjeku još uvijek plaćene 14% manje od muškaraca. Jaz je najveći u Međimurskoj županiji i iznosi 20%, a najmanji u Koprivničko-križevačkoj te iznosi 4%.

Alen Mrvac iz odnosa s javnošću portala Moj posao, predstavio je rezultate istraživanja tržišta rada provedeno nad 38 tisuća ljudi na 400 radnih mjesta u 36 djelatnosti.

- Svake godine u ovo doba provodimo malo dublju analizu tržišta rada s naglaskom na plaće i rodni jaz. Ta razlika je i dalje prisutna, ona je prošle godine iznosila 16 posto, a ove godine 14 posto. Možemo reći da idemo u pravom smjeru, ali i dalje postoji velik prostor za napredak, rekao je.

Kako je pojasnio, žene su devet posto manje plaćene kada se radi o istim radnim mjestima, a 14 posto kada se u obzir uzmu sva radna mjesta.

- Najveći je jaz u prodaji i IT-u, a najmanji je u zdravstvu, socijali i proizvodnji. U prodaji je jaz oko 20 posto. Najveća odstupanja su u Međimurskoj županiji, u Virovitičko-podravskoj pet posto, a u Koprivničko-križevačkoj četiri posto, kazao je.

- Postoje radna mjesta i gdje su žene bolje plaćene: knjigovođe, medicinske sestre i stomatolozi. Tržište rada je poprilično šaroliko, dodao je.

"Da na radnim mjestima postoji velika izloženost seksualnom uznemiravanju, procjenjuje 60 posto osoba"

Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ukazala je na problem seksualnog uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu.

- Ne možemo točno reći koliko je intenzivno uznemiravanje, zato što država nema volju za voditi statistiku o tome. Mogu reći nešto o našim istraživanjima, prvenstveno smo se istraživali seksualno zlostavljanje. Vidimo da je percepcija javnosti da je takvo uznemiravanje široko rasprostranjeno, 60 posto osoba procjenjuje da na njihovim radnim mjestima postoji velika izloženost seksualnom uznemiravanju, rekla je.

Naglasila je kako je problem u tome što se o tome dovoljno ne priča te da se puno stvari pokušava normalizirati.

- S naše strane, smatrali smo da je bitno da poduzmemo određene aktivnosti. Pozivam sve između 9 i 13 sati u subotu na Zrinjevcu na skup gdje će se dijeliti informativni materijali, kazala je.

- Nasilje se prijavljuje jako malo. Naše istraživanje ukazuje da se oko 25 posto žena odluči prijaviti nasilje, nastavila je.

- Poslodavac bi zajedno s radnicima trebao urediti mehanizme kako se nositi s uznemiravanjem ako dođe do prijave. Žrtvu se treba potaknuti da prijavi uznemiravanje, dodala je.

Zamjenica voditeljice predstavništva Europske komisije i voditeljica odjela za medije Andreja Čović, pojasnila je zašto je bitno da s europske razine dolaze direktive o rješavanju problema nasilja na radnom mjestu.

Istaknula je kako je najnovija direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama uvedena 2024. godine.

- Postoji pet europskih zakona i direktiva kojima se te stvari nastoje regulirati. Europska komisija predlaže zakon, a EP i Europsko vijeće usvajaju zakone. Cijela Europska unija pristupila je 2023. Istanbulskoj konvenciji koja je vezana uz ovo pitanje, a imamo i Direktivu o zaštiti prava žrtava. Jako naglašavamo potrebu za podršku žrtvama, rekla je.

- Postoji pravni okvir koji obvezuje države članice kada se radi o jednakosti plaća i zaštiti žrtve, dodala je.

Istraživanje: 40 posto doživjelo je neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu

Četrdeset posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo je bar jedan od oblika seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, a 45 posto onih koji su ga doživjeli nisu ni na koji način reagirali, pokazuju rezultati komparativnog istraživanja koji su predstavljeni u petak.

Istraživanje "Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu" proveli su Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zaklada Friedrich Ebert (FES) te su ga predstavili uoči Međunarodnog dana žena. 

- Šezdeset posto anketiranih misli da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnom mjestu česta pojava, a 40 posto doživjelo je bar neki od oblika seksualnog uznemiravanja na poslu, rekla je jedna od autorica istraživanja Dijana Šobota.

Kaže da žrtve nisu prijavljivale, nisu poduzimale formalne pritužbe, prvenstveno zbog nedostatka povjerenja u institucije, ali i zbog uvjerenja da se nakon prijave ništa neće promijeniti. 

- To su alarmantni rezultati koji nam pokazuju da se sustavno moramo baviti ovim problemom i jačati mehanizme zaštite i osnaživati pojedince, rekla je Šobota.

Više od 50 posto ispitanika je kao razlog neprijavljivanja seksualnog uznemiravanja navelo "ništa se ne može napraviti oko toga", a u postotku većem od 30 posto kao razloge neprijavljivanja navode se i i odgovori; "mislila sam da nije bilo dovoljno ozbiljno", "to bi samo pogoršalo situaciju", a također i "to bi moglo negativno utjecati na moj posao".

Više od 23 posto to nije učinilo jer "nema povjerenja u nadležne institucije", a 17 posto "nije znalo kome da se obrati". Tek 3 posto izjavilo je da je podnijelo pritužbu na radnom mjestu, 1,5 posto podnijelo je pritužbu mjerodavnim institucijama ili inspekciji rada, 1,5 prijavilo je uznemiravanje sindikatu.

Rijetke su otpužnice, a kamoli presude, kaže Nebojša Paunović iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te dodaje da u Hrvatskoj postoji dobar zakonodavni okvir, ali kada taj zakonodavni okvir treba primijeniti, pogotovo kada je u pitanju seksualno uznemiravanje tu vidimo da stvari ne funkcioniraju. 

- To se vidi po tome što praktički više od pola žrtava nakon doživljenog nekog od oblika seksualnog nasilja ne prijavljuje to nasilje jer nema povjerenja da će sustav stati uz nju, nego očekuje da će ona biti označena kao netko tko stvara probleme, a počinitelj će se izvući bez kazne, rekao je Paunović.

Objasnio je da je spolno uznemiravanje i dalje radno-disciplinski prijestup koji se može procesuirati na razini poslodavca, a da postaje kazneno djelo ako postoji disbalans moći, odnosno ako je žrtva u ovisnosti u odnosu na počinitelja.

Anketa na uzorku većem od 1000 ispitanika

Podaci koje je pratila pravobraniteljica temelje se na kaznenim djelima zato što je tu izvor policija, ali to ne predstavlja ukupni problem. 

- Prema tim podacima broj prijava raste na godišnjoj razini - 2015. bilo ih je desetak, zatim je broj prijava došao do 100, a u 2023. bilo je oko 70 prijava. Međutim, ono što je problem je kada uđemo u analizu broja optuženih počinitelja i broja osuđenih tada govorimo o jednoznamenkastim brojkama. Najčešće neće doći ni do optužbe, a kamoli do pravomoćne presude, upozorio je Paunović.

Istraživanje koje su proveli SSSH i FES obuhvaćalo je anketu na uzorku većem od tisuću ispitanika, intervjue sa žrtvama seksualnog uznemiravanja i fokus grupu sa stručnjacima koji se bave ovom temom.

Pod seksualnim uznemiravanjem i nasiljem na radnom mjestu podrazumijeva se zurenje ili odmjeravanje, izlaganje seksualno eksplicitnim foto i video sadržajima, neprimjerene seksualne šale, prijedlozi za izlazak na spoj, prijedlozi za bilo kakvu seksualnu aktivnost, neželjen fizički kontakt, neprikladno umrežavanje putem društvenih mreža, tekstualne poruke seksualnog sadržaja, ucjena oko napredovanja na poslu ili ucjena otkazom.