Kraus: U NDH je ubijeno oko 80 posto židovske populacije

Židovi su obilježili Jom hašou - dan stradanja i junaštva. Prisjetili su se šest milijuna Židova stradalih u nacističkim i fašističkim logorima tijekom Drugoga svjetskog rata. Središnja komemorativna svečanost u Hrvatskoj održana je u organizaciji Židovske općine Zagreb na Mirogoju kod skulpture ''Mojsije''. Počast žrtvama odana je u više hrvatskih gradova.

- Antisemitizam je uvijek bio prisutan ovdje kao i svugdje drugdje u čitavoj Europi. Javno je započelo uoči Drugog svjetskog rata 1936. kada je Ante Pavelić u pamfletu 'Hrvatsko pitanje' postavio Židove na drugo najvećih neprijatelja Hrvata nakon Srba, a ispred komunista. Ako ne znate što je bilo, mi dobro znamo što je bilo i što je bila Nezavisna Država Hrvatska (NDH), rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus na Mirogoju gdje je Jom Hašoa tradicionalno obilježen ispred Mojsijeva spomenika.

Dodao je i kako su u hrvatskim gradovima Židovi činili i do 15 posto stanovništva u Varaždinu, u Čakovcu i Osijeku više od 10 posto, a u Zagrebu gotovo 7 posto. Pojasnio je i kako je na teritoriju današnje Hrvatske, osim 39 židovskih općina, bilo više od 100 sinagoga i više od 120 groblja.

- Danas u Hrvatskoj djeluje devet općina s pet sinagoga. Židovi u Hrvatskoj brojem ne premašuju veličinu prijeratne Riječke općine s 1800 duša, kazao je Kraus.

Tragediju židovskog naroda detaljno je izložio kronologijom zakonskih odredbi i pojašnjavanjem načina djelovanja NDH izdvojivši to u nekoliko činova - od pravne i građanske degradacije Židova, socijalne stigmatizacije, gospodarskog i zaključno fizičkog uništenja.

- Cilj je bio konačno rješenje Židovskog pitanja u koncentracijskim logorima NDH i deportacijama Židova u logore nacističke Njemačke diljem Europe, kazao je Kraus navodeći sve logore mjesta stradanja Židova u današnjoj Hrvatskoj, BiH, ali i u nacističkim logorima smrti Auschwitzu, Mathausenu, Buchenwaldu, Bergen-Belsenu i Dachauu.

- U NDH ubijeno je oko 80 posto židovske populacije. Ljudi koji su se spasili su oni koji su prebjegli na teritorij fašističke Italije gdje je od studenoga 1942. za Židove vladala sloboda konfinacije, ograničeno kretanje, odnosno kućni zatvor, kazao je Kraus.

Dodao je i kako se značajan broj Židova, njih oko dvije tisuće, spasio bijegom u partizane te da ih je određen broj spašen zahvaljujući hrvatskim građanima koji su, ugrozivši svoj život, spašavali Židove za što je njih 139 dobilo priznanje.

- Događaji iz svibnja 1945. označili su konačni slom režima izgrađenog na temeljima mržnje, isključivosti i sustavnog progona. Dok su predvodnici te ideologije tražili spas u bijegu i skrovištima, iza njih su ostala neizbrisiva prazna mjesta u našim obiteljima, našim sinagogama i našim domovima, zaključio je Kraus.

Prije molitve za žrtve Holokausta, okupljenima se obratio i rabin Luciano Moše Prelević kazavši kako bi ovakve komemoracije trebale biti podsjetnik da se takva stradanja iz Drugog svjetskog rata više ne ponove.

Komemoraciji su sudjelovali predstavnici društvenog i političkog života, vjerskih zajednica i nacionalnih manjina, a počast žrtvama Holokausta odali su, između ostalih, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Gary Koren.

U Varaždinu odana počast žrtvama holokausta

U Varaždinu je na Židovskom groblju obilježen Jom Hašoa, Dan sjećanja na žrtve Holokausta, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za šest milijuna ubijenih Židova. Predstavnici grada i županije poručili su kako je važno njegovati kulturu sjećanja i učiti iz povijesti, osobito među mladima.

Organizatori su podsjetili na velik doprinos židovske zajednice Varaždinu, ali i njezino gotovo potpuno uništenje tijekom Drugog svjetskog rata. Istaknuta je potreba očuvanja židovske baštine te uloga pravednika među narodima Pravednika imamo jako mnogo, 13 ih je samo u Ludbregu, koji je prema broju stanovnika najveći grad po broju pravednika, kazao je povjesničara Milivoj Dretar.

Jom hašoa obilježava se od 1951.

Jom hašoa ili Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se od 1951. Počast se diljem svijeta, među ostalim, odaje u Poljskoj, gdje su tisuće ljudi sudjelovale u Maršu živih u nekadašnjem njemačkom koncentracijskom logoru Auschwitz - Birkenau.

U Izraelu je Jom hašoa nacionalni spomendan i praznik. Zvukom sirene i dvjema minutama šutnje Izrael je odao počast za šest milijuna žrtava holokausta.