Tko kontrolira škole stranih jezika i kako znati koja je kvalitetna?

Točne evidencije broja škola stranih jezika u Hrvatskoj trenutno nema, ali Irena Žiger, predsjednica Zajednice za strane jezike pri Hrvatskoj Gospodarskoj Komori, procjenjuje da ima oko tisuću različitih vrsta škola.

- Mislim na organizirane i registrirane škole pod različitim pravnim oblicima – bilo kao udruge, d.o.o., ili ustanove. Međutim, ustanove samo za obrazovanje odraslih, rekla je Žiger i dodaje kako u Hrvatskoj vlada kaos što se tiče škola stranih jezika.

- Mi u Zajednici za strane jezike već radimo na tome da uvedemo reda, da se doista vidi koja škola je kvalitetna i da se kao takve registriraju, ističe.

Kaže kako poduka stranih jezika u Hrvatskoj nije zakonom regulirana djelatnost.

- Ako otvorite školu kao d.o.o., bitno je da ste uložili neki osnivački kapital. A kako se dalje radi i kakva je organizacija, to doista ne podliježe nikakvoj kontroli, osim u slučaju ustanova za obrazovanje odraslih, kaže Žiger i dodaje kako postoji velika "rupa" u obrazovanju djece.

- Htjeli bismo da sve dobne skupine budu obuhvaćene jednom ustanovom koja bi se zvala škola stranih jezika. Uskoro izlazimo s jednom inicijativom i nadamo se da ćemo naići na razumijevanje, da se u tom segmentu uvede reda. Mi smo voljni prenijeti te standarde na škole u Hrvatskoj, radimo na tome. Željeli bismo da se sve više škola organizira prema tim standardima, priča Žiger.

Marijana Šimundža Golemac, direktorica škole stranih jezika Angla, kaže kako djecu u škole stranih jezika uglavnom upisuju roditelji koji sve više shvaćaju važnost stranih jezika. Smatra kako je zaista važno unutar svih škola stranih jezika uvesti nešto što će biti standard i uvesti reda u trenutni kaos.

- Mislimo da to dominantno proizlazi iz neinformiranosti potencijalnih polaznika i da nešto što je tržište trebalo samo regulirati – nije. Možemo čuti da raznorazne škole nude učenja dok spavate, da se od A1 do C1 stupnja stiže za 20-30 sati, da predaju razni ljudi koji nemaju kvalifikacije. Vjerujemo da će ovakva inicijativa donijeti red među školama stranih jezika, smatra Šimundža Golemac.

Kaže kako se učenje stranog jezika poprilično razlikuje kod djece i odraslih.

- Djeca jako nesvjesno uče – cijela metodika rada s njima je drugačija od rada sa odraslim polaznicima. Odrasli su jako svjesni cijelog procesa i samim time na drugačije načine mogu usvajati jezik. Djeca su kao spužvice, upijaju i samim time se to učenje odvija puno jednostavnije, objašnjava.

Interes za učenje stranih je velik, što je odlično, smatra Žiger.

- Po preporuci Europe, poželjno je najmanje dva strana jezika savladati, a po mogućnosti 3 ili 4. Mislim da Hrvatska kao mala zemlja mora raditi na tome da što više stranih jezika promovira kroz svoje škole, da ljude osposobljava za korištenje jezika. Hrvati su talentirani u učenju stranih jezika – na međunarodnim ispitima postižemo vrlo visoke rezultate, kaže Žiger i dodaje kako učenje jezika nikada ne prestaje – počinje u ranoj dobi, i tada je važno usvojiti intonaciju i pravilan izgovor stranog jezika.

- Kad se jednom savlada taj opći jezik, u odrasloj dobi će svatko tko ima ambicije poslovati sa svijetom nastojati savladati i jezik svoje struke. To se može kvalitetno napraviti ako imate dobre osnove, smatra i dodaje kako je iznimno važno da kvalitetan nastavni kadar obavlja nastavu, bez obzira na uzrast.

- Ako tu napravite grešku i dijete nešto krivo nauči, kasnije treba jako puno ispravaka raditi da se to dovede u pravilan jezik, napominje.

Žiger kaže kako je sada vrijeme kada roditelji biraju školu stranih jezika za svoje dijete, i kako je važno dobro razmisliti koju upisati.

- Treba ići posjetiti školu, vidjeti prostor i je li adekvatan za uzrast, kakvi su nastavni kadar, program i metode, na koji način se radi i da li na kraju provedbe programa ima završni ispit – i da li škola pruža mogućnost polaganja međunarodno priznatih ispita, ističe.

I dalje su najpopularniji jezici oni svjetski važni, poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog.

- To ovisi o trendovima koji postoje, ali dominantno i dalje engleski. Više uopće nije pitanje koliko znaš engleski, nego koji drugi strani jezik uz engleski dobro pričaš, zaključuje Šimundža Golemac.