08:41 / 19.03.2019.

Autor: E.L.S./HRT

Zloporaba osiguranika ili sustav bez kontrolnih mehanizama

-

-

Foto: - / -

Krankenkasse u Njemačkoj traži od naših osiguranika, prije nego što se ondje osiguraju, dokaz da im je prestalo zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj.
Posljednjih godina brojni su napustili Hrvatsku, no mnogo njih vraća se kako bi obavilo preglede i iskoristilo blagodati našeg zdravstvenog sustava. Na to su upozorili iz Hrvatske udruge ugovornih ordinacija.

- Ne možemo znati koliko je naših građana koji su se iselili jer službenih podataka nema. Ono što svakodnevno viđamo je da se ljudi s kojima smo se oprostili prije godinu ili dvije i zaželjeli im sretan put, vraćaju po recepte ili uputnice ili odrađuju dodatnu dijagnostiku - izjavila je Josipa Rodić, predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija.

Ne radi se, kaže, o zloporabi osiguranika, nego o propustu sustava koji nije definirao kontrolne mehanizme. Kao primjer navela je da odlaskom za ostvarivanje kredita ne možemo potpisati izjavu i dati časnu riječ da ćemo uredno plaćati, nego moramo donijeti hrpu dokumenata koji to dokazuju.

- Građani koji su se iselili u zemlje EU-a, osigurani su, ali nigdje nemaju neograničan opseg prava kao u našoj domovini. Vani izaberete policu osiguranja i ako prijeđete sve što ste osigurali u toj godini, sljedeće godine će vam polica biti nekoliko puta skuplja - objasnila je Rodić.

I rukovoditeljica Službe za međunarodnu suradnju HZZO-a Sandra Orešić nema pouzdane brojke, može govoriti, kaže, samo o podacima iz perspektive zdravstvenog osiguranja. Tijekom protekle godine evidentirano je oko 40 tisuća osiguranika manje u RH, među njima su i iseljenici.

- Ulaskom Hrvatske u EU moramo primjenjivati sva pravila koja vrijede i za druge države članice. Svaki građanin EU-a može biti osiguran samo u jednoj državi članici. No pravila su jedno, a život drugo. Na razini cijele Unije nedostaje zajednički sustav informacija i ne zna se tko je gdje osiguran. Dok se to pitanje ne riješi, zakonska obveza svakog osiguranika je da javi svaku promjenu. Ako se ne napravi odjava u MUP-u, mi ne možemo znati da se takva promjena dogodila - objasnila je Orešić.

Problem je najčešći kada je riječ o radnicima koji rade na crno u inozemstvu. HZZO radi sve što je potrebno, no u slučajevima kada dobije nekakva saznanja, kazala je Orešić, te naglasila da postoji dobra praksa s nekim stranim osiguranjima, recimo Krankenkasse u Njemačkoj, jer oni traže od naših osiguranika dokaz da im je prestalo zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj prije nego što se ondje osiguraju. To radi i HZZO kada se strani osiguranici osiguravaju ovdje.

Rodić ne razumije zašto se stvari ne mogu informatički riješiti i zašto nema normalne razmjene podataka, ne može se očekivati, kaže, da će liječnik nekoga prijavljivati, tužakati i općenito biti policajac...

- Uredba o zaštiti podataka ograničava naš uvid - odgovorila je Rodić.

- Nadamo se da će 1. srpnja nastupiti kompletno povezivanje svih nositelja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u državama članicama EU-a, što će silno olakšati razmjenu i provjeru podataka.

Rodić je postavila pitanje o turističkim ambulantama. Onamo odlaze, kaže, i domaći i strani osiguranici, liječnici odrađuju "nenormalan" dio posla i nakon što se račun ispostavi HZZO-u, on to plaća liječniku koji je to odradio, ali se trošak refundira od ino osiguravatelja. Prema izvješću HZZO-a, ne postoje nikakva potraživanja HZZO-a prema ino osiguravateljima jer su svi računi podmireni. Zašto se pokreću sudski postupci s osnove izazivanja štete HZZO-u od strane liječnika koji su samo pokazali dobru volju i odradili taj posla, upitala je Rodić.

Turističke ambulante koje osnivaju lokalne zajednice već godinama nisu ugovorni subjekti HZZO-a i Zavod ne podmiruje njihove troškove. Strani turisti dužni su sami podmiriti cijenu usluga kojima se koriste. Ambulante imaju i obvezu staviti oznake da ne primaju europsku karticu zdravstvenog osiguranja.

- HZZO vodi velik dio zdravstvenih usluga koje se turistima pružaju na osnovi europske kartice zdravstvenog osiguranja i to su relativno visoki troškovi koje svake godine refundiraju njihove matične države - kazala je Orešić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!