Znanstveni savjet razmatra dvije metode sanacije deponija u Gospiću

Znanstveni savjet za stručnu pomoć Vladi u sanaciji nezakonito odloženog otpada u Gospiću razmatra dvije metode od kojih je jedna iskapanje otpada, odvoz i saniranje izvan Hrvatske, a druga je predobrada na mjestu deponija, rekao je u četvrtak predsjednik Savjeta Stjepan Lakušić.

Jedan od postupaka koji se razmatra odnosi se na privremeno prekrivanje zakopanog otpada. Time bi se spriječio prodor oborinskih voda u nepravilno odloženi otpad, dok bi se u međuvremenu pronašlo trajno rješenje za njegovu sanaciju.

- Prekrivanjem činimo da voda iz atmosferilija ne ulazi u nepravilno odloženi sadržaj otpada, rekao je Lakušić.

Savjet je analizirao i rasuti otpad uz silose te otpad pohranjen u vrećama. Za otpad u vrećama već su pokrenute aktivnosti njegova zbrinjavanja, dok se za rasuti otpad još utvrđuju uvjeti za izbor izvođača.

I rasuti bi otpad, smatra Lakušić, do uklanjanja trebalo privremeno zaštititi od oborinskih voda.

- Kako i ono što je rasuto sa strane ne bi možda dodatno kroz sadržaj vode zagađivalo okoliš, objasnio je.

Dvije mogućnosti za konačnu sanaciju

Nakon sastanka Savjeta Lakušić je u izjavi novinarima rekao, kako su za konačnu sanaciju zakopanog otpada razmatrane četiri metode koje se primjenjuju kod takvih zahvata, a prema Lakušićevim riječima, dvije su se izdvojile kao najpraktičnije.

Prva podrazumijeva iskopavanje otpada i njegovo zbrinjavanje izvan Hrvatske. Ovisno o sastavu, otpad bi se ondje mogao termički obraditi ili zbrinuti na neki drugi odgovarajući način.

Takav bi postupak mogle provoditi samo tvrtke s odgovarajućim dozvolama. Lakušić je rekao da postoji interes nekoliko europskih tvrtki, a neke su već provodile istražne aktivnosti kako bi se utvrdilo kakav se otpad nalazi na lokaciji.

Druga mogućnost je predobrada otpada u Gospiću. Cjelokupna bi se količina obrađivala na zatvorenim, posebno uređenim platformama, gdje bi se otpad razvrstao prema vrsti.

Neopasni materijali, poput zemlje, kamena i građevinskog otpada, odvojili bi se od opasnog otpada koji bi se potom zbrinjavao na drugoj lokaciji.

- Ta metoda je nekako opcija vremenski najkraćeg trajanja ako gledamo vrijeme, rekao je Lakušić.

Naglasio je iznimnu važnost izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije za izabrano rješenje, ali i kvalitetan monitoring kvalitete zraka, tla i vode, kao i nadzor svih budućih aktivnosti vezanih uz sanaciju deponija.

Savjet je o metodama zbrinjavanja deponija u Gospiću raspravljao na temelju dokumentacije i analize koje mu je dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša te je najavio i eventualno razmatranje dodatne dokumentacije.

Izazov je i transport

Ako bi se odabralo rješenje prema kojem bi se otpad uklanjao iz Hrvatske, važan dio postupka bio bi njegov siguran transport. Otpad bi se morao pakirati u hermetički zatvorene kontejnere, a zatim prevoziti cestom ili željeznicom.

Lakušić je kao jednu od mogućnosti izdvojio željeznički prijevoz, među ostalim zbog postojećih koridora i sigurnosnih mogućnosti željezničke infrastrukture. Za udaljenija odredišta u obzir bi mogao doći i pomorski prijevoz, nakon dopreme otpada do odgovarajuće luke.

- Za željeznicu je to praktično iz razloga što je to poznati koridor, a i željeznička infrastruktura je takva da ima zaštite ukoliko se nešto dogodi na toj infrastrukturi, da ne bi došlo do zagađivanja podzemlja, rekao je.

Kod cestovnog prijevoza posebnu bi pozornost trebalo posvetiti vozilima koja bi izlazila s prostora sanacije. Kamioni bi nakon prijevoza morali biti oprani i odgovarajuće održavani kako bi se spriječilo eventualno širenje onečišćenja na javne prometnice.

Na konačni izbor metode utjecali bi, među ostalim, udaljenost i lokacija konačnog zbrinjavanja, trajanje postupka i njegovi troškovi.

Još nije poznat točan sastav otpada

Jedan od problema pri odabiru konačnog rješenja jest i činjenica da još nije precizno utvrđen udio opasnog i neopasnog otpada.

Procjenjuje se da je u zemlji zakopano između 32 i 33 tisuće tona otpada, no ta brojka uključuje i različite materijale koji nisu nužno otpad u užem smislu, poput zemlje, kamena i građevinskog materijala, kao i plastike i drugih vrsta materijala.

Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem postotku neopasni otpad, rekao je Lakušić.

Upravo će sastav otpada biti jedan od važnih elemenata pri odabiru načina njegove konačne sanacije i zbrinjavanja.

Savjet Vladi daje neovisnu stručnu podlogu

Znanstveni savjet osnovan je kako bi Vladi pružio znanstvenu i stručnu pomoć u rješavanju problema nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Članovi Savjeta protekla su dva dana analizirali dostavljenu dokumentaciju, a Lakušić je nakon sjednice rekao da su razmotrili plan sanacije Ministarstva i dali svoj stručni osvrt.

Predsjednik Savjeta i rektor Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se i na primjedbe o sastavu tog tijela naglasivši kako svi članovi imaju snažne znanstvene i stručne referencije te kako nitko izvan Savjeta neće moći utjecati na njihov rad.

Lakušić je u osnovnoj informaciji o radu Znanstvenog savjeta, objavljenoj na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu, najavio i da će znanstvenici dati neovisnu znanstvenu recenziju svih postupaka koji se planiraju provesti, a to su - privremeno prekrivanje zakopanog otpada, zbrinjavanje rasutog otpada uz silose, zbrinjavanje otpada u velikim vrećama, zbrinjavanje zakopanog otpada i zbrinjavanje otpada u skladišnim objektima i silosima. 

Znanstveni savjet upoznat će se sa svom raspoloživom dokumentacijom kako bi se vidjelo što je sve dosad učinjeno te će na temelju toga odlučiti jesu li potrebna dodatna uzorkovanja, a sve kako bi se dobili što točniji podatci o sadržaju opasnog odnosno neopasnog otpada. 

Lakušić je ranije poručio da članovi Savjeta neće pristati biti paravan za eventualne nezakonite aktivnosti.

- Spremni smo pomoći i ponuditi rješenja, no moramo jasno istaknuti da nikada nećemo biti paravan za nezakonite aktivnosti, poručio je.

Predsjednik Savjeta je Lakušić, njegov zamjenik ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, a članovi su Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’.