Tolnauer: Manjine su ušle u politički, javni, kulturni život

Prije 20 godina u Hrvatskoj je donesen Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Prilika je to za rezime o stanju prava nacionalnih manjina, o hrvatskoj i europskoj praksi kada se radi o manjinskim problemima, o lekcijama koje su do sada savladane te ciljevima i budućnosti hrvatske manjinske politike. O tome je emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" govorio Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. Emisiju uređuje i vodi Jasmina Popović. 

Komentirao je dvodnevnu konferenciju o prvih 20 godina ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Otvorile su se razne teme, a sudjelovali su stručnjaci raznih profila.

- To je vrlo važna konferencija i za Republiku Hrvatsku. Naime, mnogi ne znaju, a jako je važno da se shvati da je upravljanje različitostima uvijek politički problem. Posebno u multikulturalnim društvima kakvo je naše i uglavnom u Europi. O upravljanju različitostima uvijek odlučuje većina koja u rukama onda ima i alate da te različitosti i regulira. Nekome je 20 godina velik, a nekome mali period, ali se jako puno stvari dogodilo i izmijenilo, srećom u pozitivnom smjeru. Sigurno je da su dosezi ustavnog zakona koji je kao legislativan jedan od najliberalnijih u Europi, to je neosporno - stvorio uvjete i alate nacionalnim manjinama i utvrdio ono što je bilo uvijek diskutabilno i sporno u mnogim trenucima naše mlade hrvatske povijesti - a to je da su manjine ušle u politički, javni, kulturni život. I to je činjenica. Mislim da je ova konferencija uspjela, a vidjeli smo i dobre reakcije ljudi iz EU-a, istaknuo je.

Naglasio je da svaki zakon vrijedi "upravo onoliko koliko ga se može provesti". 

- Jasno da stvari nisu idealne. Postoje problemi. Savez za nacionalne manjine RH iz kojeg ja dolazim sastoji se od saborskih zastupnika nacionalnih manjina, sedam članova koji dolaze iz lokalne regionalne samouprave, iz Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i pet ljudi iz Civilnog društva nacionalnih manjina koji su zaslužni, poznati itd. Upravo na tom mjestu je Hrvatska kompenzirala ono što mnogi ne razumiju jer ima samo 8 zastupnika manjina, a 22 manjine. To je krovno tijelo svih manjina koje je pri Vladi i tu se mogu onda artikulirati sva ta pitanja koja su na dnevnom redu svakodnevno. Međutim, mi smo i dalje, nažalost, zemlja postkonfliktna. I naš višak prošlosti nas tereti u određenim trenucima, naročito kad dođe do kriznih trenutaka u društvu, u gospodarstvu, u svemu onom što se sada odvija u svijet i onda se stvaraju okolnosti u kojima se odnosi na neki način radikaliziraju upravo na tim područjima, rekao je.

Pohvalio je Vladu da je prvi put napravila operativne programe vezane za probleme najviše izražene kod srpske i romske nacionalne manjine.

Komentirao je najveće probleme nacionalnih manjina.

- Ono što je najvažnije za manjine je zapošljavanje. Drugo, manjinska zastupljenost u tijelima. Treće pitanje je vezano za upotrebu pisma i jezika, što nije svugdje isto. I ključni problem su mediji. Ne može se reći da pripadnika nacionalnih manjina nema u medijima, ali su oni ondje uvijek u političkom svjetlu, kazao je.

Demantirao je tvrdnju da manjine imaju neka dodatna prava.

- Čitava legislativa, svi su zakoni doneseni da bi manjine imale ista prva kao većina, istaknuo je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: