Napredak u zaštiti prava nacionalnih manjina

01.12.2022.

Zadnja izmjena 20:15

Autor: Dnevnik HTV-a/HRT/Hina/R.S./D.S.

Znanstveno-stručni skup o pravima nacionalnih manjina

Znanstveno-stručni skup o pravima nacionalnih manjina

Foto: Josip Regovic / PIXSELL

Počela je dvodnevna međunarodna konferencija "20 godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina". Istaknuto je da se itekako napredovalo u tom pogledu, ali i da se primjena zakona mora poboljšati u praksi, sve radi zaštite prava nacionalnih manjina.

Premijer Andrej Plenković je na skupu u zagrebačkom Westinu istaknuo kako je Ustavni zakon prije 20 godina povećao broj predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru koji u posljednjih sedam godina sudjeluju u radu parlamentarne većine.


Ta činjenica je bitna za način na koji vidimo Hrvatsku, kako nam pripadnici nacionalnih manjina mogu pridonijeti razvoju hrvatskog društva, uvažavanju, toleranciji, pluralizmu, jednakopravnosti, jednakovrijednosti u hrvatskom društvu. Kvalitetan okvir poštivanja prava nacionalnih manjina postaje snažna poluga za jačanje položaja hrvatskih nacionalnih manjina, tamo gdje one žive, rekao je Plenković.


Visoki standardi zaštite manjina


Ustavnopravni okvir omogućuje Hrvatskoj ostvarivanje visokih standarda zaštite nacionalnih manjina a konferencija je i prilika za da se vidi postoji li prostora za poboljšanja, istaknuo je.


Bilo je i pokušaja da se kroz ustavno-pravne inicijative dovedu u pitanje prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, rekao je Plenković nadovezavši se na aktivni proces izmjena Ustavnog zakona kojima se želi uvesti ustavno-pravna procjena pravne dopuštenosti referendumskih pitanja, čime se želi dodatno zaštiti prava, posebice nacionalnih manjina.


Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić kazala je kako Hrvatska u posljednjih 20 godina bilježi snažan doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Međutim, istaknula je potrebu za dodatnim mjerama, u podizanju svijesti o povijesnoj prisutnosti nacionalnih manjina, borbi protiv segregacije u školovanju, kažnjavanju povijesnog revizionizma te antimanjinske retorike u javnom govoru.


Nedostatak u provedbi na lokalnim razinama


U ovih 20 godina provedbe zakona imamo razloga biti zadovoljni, ali isto tako ukazati na poteškoće. Pripadnici nacionalnih manjina i danas se susreću s kršenjem svojim prava, uočen je nedostatak političke volje na lokalnim razinama u provedbi ustavnog zakona, rekla je potpredsjednica Vlade za ljudska prava Anja Šimpraga.


Dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić-Grotić istaknula je da se nedostaci odnose na probleme zapošljavanja pripadnika manjina u kvotama koje zakon predviđa, postoji i problem uvođenja dvojezičnosti na prostorima na kojima pripadnici manjina zadovoljavaju zakonsku kvotu, ali i problem obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Često postoji problem diskontinuiteta u obrazovanju, taj program možda postoji u osnovnoj školi, no u srednjoj školi ga nema, poručila je.


Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je kako je zaštita prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj uređena prema najvišim svjetskim standardima, no priznao da praksa uvijek može biti bolja. Kroz ustavne tužbe koje dolaze, vidimo da je sve manje onih koje ukazuju na nejednakost, diskriminaciju, no još uvijek ih ima, rekao je Šeparović.


Izbjegavanje ekstremizma i sprečavanje netolerancije


Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava Milorad Pupovac (SDSS) poručio je kako se teško mogu promijeniti stvari koje su se događale u prošlosti, ali da to možemo popraviti.


Tako da sve ono što je u nekom trenutku moglo biti pogrešno, ne činimo danas. Obnova povjerenja, izbjegavanje ekstremizama, sprječavanje netolerancije, to smatramo svojom važnom i obvezujućom ulogom, kao građana ove zemlje i političkih predstavnika, poručio je Pupovac.


- Razvoj demografskih politika koji će uključiti manjinske zajednice, svakako je jedan od ključnih zadataka, istaknula je potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga.


Pokazao je to i popis stanovništva, pogotovo u Vukovaru, gdje je pao broj pripadnika srpske nacionalne manjine. 


- Prag od 33% je dosta visok prag i treba gledati te stvari kao pravnu stečevinu, a ne kao nešto što jedva čekamo da prestane važiti, naglasio je Milorad Pupovac (SDSS).


- Da edukacijom na tim područjima ljudima, ne samo približimo, nego objasnimo što je to integracija, i da su pripadnici nacionalnih manjina sastavni dio hrvatskog društva, što je zakon i omogućio, ističe Aleksandar Tolnauer, Savjet za nacionalne manjine Vlade RH.


U Hrvatskoj postoje 22 manjine koje ravnopravno sudjeluju u političkom, javnom i kulturnom životu. Sudionici skupa slažu se da je suživot rezultat rada koji ne smije stati. 


U dva dana konferencije koja se održava u Westinu, domaći i strani stručnjaci, pripadnici akademske zajednice, ali i Vlade i Hrvatskog sabora, raspravljat će o učincima koje Ustavni zakon ima u praksi, o njegovim dobrim i lošim stranama, a propitat će se je li zakon doprinio integraciji pripadnika manjina u društvo. Uz četiri pravna fakulteta, konferenciju organiziraju Ured potpredsjednice Vlade RH, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!