Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u 2. svjetskom ratu

Na romskom memorijalnom groblju u Uštici kod Jasenovca u nedjelju je obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida, Samudaripen, te otvoren Park mira i prijatelja Roma Amare, amale.

Romi su, kako je istaknuto, neodvojiv dio hrvatske povijesti i kulturne baštine i potrebno je nastaviti raditi na njihovoj punoj integraciji i ravnopravnosti u hrvatskom društvu.

Međunarodni dan sjećanja obilježava se 2. kolovoza u spomen na noć s 2. na 3. kolovoza 1944. kada je u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz ubijena posljednja skupina od 2.897 Roma. Središnja komemoracija u Hrvatskoj tradicionalno se održava na romskom memorijalnom groblju i u Memorijalnom centru u Uštici kod Jasenovca.

Prijenos ste mogli pratiti na Četvrtom programu HTV-a od 10 do 11.30.

"Ružić: Gledajući na pravi način u prošlost, stvaramo bolju budućnost"

- Gledajući na pravi način u prošlost, stvaramo bolju budućnost, rekao je izaslanik Vlade RH, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Naglasio je da hrvatska Vlada, u suradnji s romskom nacionalnom manjinom, stvara preduvjete za društvo tolerancije i univerzalnih vrijednosti, u kojem svi imaju jednaka prava, bez obzira na političke ili ideološke razlike.

- Podržavamo kulturu sjećanja. Memorijalni centar u Uštici simbol je vrijednosti koje njegujemo i poruka da se stradanje Roma nikada ne smije zaboraviti. Komemoracija danas je najveće okupljanje romske manjine u Europi i snažna potvrda da Hrvatska stoji uz bok europskim zemljama koje njeguju kulturu sjećanja, rekao je Ružić.

Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi podsjetio je na stradanje Roma tijekom Drugoga svjetskog rata te na izgradnju Memorijalnog centra i romskog memorijalnog groblja u Uštici, koja je počela 2012..

- Povijest nas uči da najveće tragedije ne nastaju samo zbog mržnje, nego postaju moguće kada društvo postane ravnodušno. Uštica nas podsjeća koliko je ljudsko dostojanstvo krhko i kolika je odgovornost društva da ga štiti kada je najugroženije, kazao je.

Kajtazi: Sjećanje nije samo izraz poštovanja prema mrtvima nego i odgovornost živih

Danas, naglasio je, odajemo počast romskim žrtvama Samudaripena, ali i potvrđujemo da njihove sudbine i njihova žrtva pripadaju zajedničkoj europskoj povijesti.

- Sjećanje nije samo izraz poštovanja prema mrtvima, nego odgovornost živih, istaknuo je Kajtazi.

Ovogodišnja komemoracija imala je posebno značenje zbog otvorenja Parka mira i prijatelja Roma Amare, amale, posvećenog ljudima koji su u najtežim vremenima pomagali Romima.

Sačuvali su ono što je bilo najteže sačuvati vlastitu ljudskost. Pomogli su čovjeku pokraj sebe. U vremenu kada je šutnja bila sigurnija od solidarnosti, izabrali su suosjećanje i odgovornost. Na tome im dugujemo veliku zahvalnost., rekao je Kajtazi te naglasio da su njihova djela i danas putokaz društvu.

Naglasio je također da na sposobnosti da se razlikuje dobro od zla počiva svako demokratsko društvo. Zahvalio je brojnim izaslanstvima, gostima i pripadnicima romske zajednice na dolasku, izrazivši pritom žaljenje što komemoraciji nisu nazočili najviši državni dužnosnici.

Vijence kod spomenika romskim žrtvama u Uštici položili su izaslanici predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade, dok su zajedničku molitvu predvodili predstavnici Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice.

Na području ustaškog logora Uštica - 21 masovna grobnica

U sklopu Memorijalnog centra je i Zid boli s imenima 16.173 romske žrtve te 21 masovna grobnica. U Aleji žrtava podignut je i spomenik Hajriji Mejri Mihaljić, jedinoj Romkinji koja je proglašena Pravednicom među narodima, a od ove godine memorijalni kompleks obogaćen je i Parkom mira.

Masovni i sustavni progon Roma na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) počeo je u svibnju 1942.. Do kraja srpnja iste godine gotovo svi Romi s područja NDH deportirani su stočnim vagonima u Jasenovac, a potom prebačeni u logor u Uštici, koji su ustaške vlasti nazivale Ciganskim logorom.

Za razliku od većine drugih zatočenika, po dolasku nisu evidentirani imenom i prezimenom, nego brojem vagona kojim su dopremljeni. Budući da nisu vođene potpune evidencije o zatočenim Romima, a velik dio romskog stanovništva tada nije bio upisan u matične knjige ni druge službene registre, točan broj ubijenih nikada neće biti moguće utvrditi. Razmjere genocida zorno pokazuje podatak da je prema popisu stanovništva iz 1948. na području današnje Republike Hrvatske živjelo svega 405 Roma.

Prema službenim podacima Spomen-područja Jasenovac, između 1941. i 1945. u logoru u Uštici stradalo je najmanje 16.173 Roma, a na području Uštice evidentirana je 21 masovna grobnica.