"Sjedinjene Države više ne žele biti svjetski policajci"

Tijekom prosvjeda za prava žena na jednakost u Kabulu izbili su sukobi. Ima i ozlijeđenih. Na društvenim mrežama objavljene su snimke koje prikazuju desetak žena kako se suprotstavljaju naoružanim talibanskim snagama sigurnosti. Neke od njih su kašljale pa se pretpostavlja da su talibani upotrijebili suzavac, a neke od prosvjednica tvrde da su pretučene. Afganistanske žene već dva dana prosvjeduju u glavnome gradu, koji je pod kontrolom talibana, zahtijevajući ženska prava, jednakost, pravdu i demokraciju. Aktivistice su nosile transparent na kojem je pisalo "Mi nismo žene devedesetih". U međuvremenu, ponovno su otvorene škole u Kabulu.

Sinoć su Kabulom odjekivali pucnji. Pristaše talibana slavile su vijest o zauzimanju provincije Panjšir, zadnje koja je pružala otpor talibanima. U slavlju je ubijeno čak 17 osoba, a deseci su ranjeni. Nacionalni front otpora, koji se bori u Panjširu, odbacuje talibanske navode. Tvrde da se u spornoj dolini i dalje vode žestoke borbe i da ima žrtava na obje strane. SAD je objavio da će nastaviti s pružanjem financijske pomoć Afganistanu ali i ne talibanskoj vlasti. 

AFP: Bidenove Sjedinjene Države ne žele više biti svjetski policajci

Nižu se analize situacije u Afganistanu. Barack Obama to je dao naslutiti, Donald Trump o tome je gromoglasno grmio, ali bez sumnje Joe Biden, prigodom povlačenja Amerikanaca iz Afganistana, to je najjasnije formulirao: Sjedinjene Države više ne žele biti svjetski policajci. Piše tako u subotu France presse.

"Biden je priznao da je vrijeme da Amerikanci konačno zaustave vječne ratove, iako je to mogao biti i njegov prethodnik Trump", ocjenio je Charles Franklin, profesor na Pravnom fakultetu, komentirajući  govor koji je ovaj tjedan održao predsjednik Joe Biden, dan nakon što je objavljeno da su posljednji američki vojnici napustili Afganistan, nakon dvadeset godina rata u toj zemlji.

Iako suočen s oštrim kritikama zbog načina povlačenja američkih snaga iz Afganistana, Biden je rekao da je povlačenje bilo najbolja opcija za okončanje najduljeg američkog rata, ali i desetljeća besplodnih napora Sjedinjenih Država da vojnom silom preoblikuju druge zemlje.

- Ova odluka o Afganistanu nije samo o Afganistanu, već o okončanju velikih vojnih operacija kako bi se preoblikovale druge zemlje, rekao je.

Za Benjamina Haddada iz Atlantic Councila sa sjedištem u Washingtonu, to je najjasnije odbacivanje intervencionizma jednog američkog predsjednika u posljednjih nekoliko desetljeća, komentirao je na Twitteru.

Joe Biden ima velikog iskustva u vanjskoj politici, kao senator i potpredsjednik za vrijeme Baracka Obame, naglašava AFP.

Upravo je Obama započeo, ne tako jasno kao sada Biden, odustajanje od američkog intervencionizma.

Barack Obama ocijenio je da bi korištenje kemijskog oružja Bašara al-Asada bila "crvena linija" na koju se mora vojno odgovoriti. Ali kada ju je Damask prešao, u kolovozu 2013., demokratski predsjednik nije u konačnici naredio američke udare.

SAD su od 1945. najprije odabrale biti "branitelji demokracije, potom misionari demokracije. A sada se vraćaju kući", napisao je na Twitteru bivši veleposlanik Francuske u Washingtonu Araud.

Prilično jednostrano upravljanje povlačenjem iz Afganistana iznenadilo je američke saveznike, ali je razveselilo Peking i Moskvu koji su odmah iz toga izvukli zaključak da je to upozorenje zemljama koje se prije svega oslanjanju na američku vojnu potporu.

Joe Biden "je možda zauvijek spustio zastor za američki vojni intervencionizam" na Bliskom istoku u širem smislu, analiza je u blogu Imada Harba, direktora za istraživanje i analizu u Arapskom centru u Washingtonu.

Suosnivač talibanskog pokreta Mullah Abdul Ghani Baradar vodit će novu vladu u Afganistanu, otkrivaju talibanski izvori. Reakcije međunarodne zajednice podijeljene su. Dio država odbacio je mogućnost priznanja talibanske vlasti.

Talibani tvrde da je sada cijeli Afganistan u njihovim rukama iako su se u dolini Panjšir, samo 70-ak kilometara sjeverno od Kabula, jučer vodile borbe. To je bila posljednja enklava koja se opirala islamskom emiratu. Tamošnji gerilci tvrde pak da i dalje pružaju otpor.

Vođa otpora u Afganistanu obećao da neće odustati od borbe protiv talibana

Vođa otpora protiv talibanskih militanata u Afganistanu objavio je u subotu da će se nastaviti boriti.

- Nikada nećemo odustati od borbe za Boga, slobodu i pravdu, napisao je vođa Nacionalne fronte otpora Afganistana Ahmad Masud na svojoj službenoj Facebook stranici.

Masudov tvit očito je objavljen kao odgovor na nepotvrđena izvješća da je Pandžšir, jedina pokrajina koju talibani ne kontroliraju, zauzet i da su vođe otpora pobjegli iz zemlje.

U video poruci kasno u petak, bivši prvi potpredsjednik zemlje Amrula Saleh - koji kaže da trenutno boravi u svojoj rodnoj pokrajini Panjšir- rekao je da se otpor protiv talibana nastavlja.

Već oko pet dana vode se teške borbe između talibana i boraca Nacionalne fronte otpora oko doline Pandžšira. Kratki pregovori za mirno rješenje nisu uspjeli.

Talibani su ponudili Masudu mjesto u njihovoj vladi, ali on ga je odbio, rekao je Fahim Dašti, glasnogovornik fronte otpora.

Skupina traži pošteno političko sudjelovanje svih etničkih skupina, zaštitu ženskih prava, slobodu govora i izbore.

Američki Kongres vjerojatno će financirati UN i druge organizacije koje pružaju humanitarnu pomoć Afganistanu, ali neće izravno financirati novu vladu predvođenu talibanima. Sjedinjene Države bile su veliki donator Afganistana od invazije i rušenja Talibana 2001. godine, izdvajajući otprilike 130 milijardi dolara za sigurnost, upravljanje i razvoj te humanitarne potrebe.

Google je privremeno zaključao neodređen broj računa e-pošte afganistanske vlade, javio je Reuters pozivajući se na neimenovani izvor upućen u slučaj, dok talibani tragaju za podacima bivše vlasti i njihovih partnera.