Američki dužnosnik: Rusija bi mogla lansirati drugi Orešnik

Rusija bi u narednim danima mogla lansirati drugi nadzvučni balistički projektil u Ukrajini, ali Washington smatra da Orešnik neće  bitno izmijeniti situaciju u ratu, rekao je američki dužnosnik. Rusija nije komentirala te navode.

- Procjenjujemo da Orešnik nije nešto što će bitno izmijeniti situaciju na bojištu, već tek još jedan pokušaj Rusije da terorizira Ukrajinu, što neće uspjeti, kazao je neimenovani američki dužnosnik.

Rusija je prvi nadzvučni balistički projektil Orešnik lansirala na ukrajinski grad Dnipro 21. studenoga. Ruski predsjednik Vladimir Putin tada je rekao kako je to odgovor na prvi ukrajinski napad na ruski teritorij američkim raketama ATACMS i britanskim Storm Shadow s dopuštenjem SAD-a i zapadnih saveznika.

Nedavno je Putin Putin je ranije rekao da bi Rusija ponovo mogla upotrijebiti Orešnik, među ostalim, kako bi pogodila centre za donošenje odluka u Kijevu ako Ukrajina nastavi napadati Rusiju dalekometnim zapadnim oružjem.

Putin tvrdi da je tu nadzvučnu raketu nemoguće presresti te da ima moć razaranja usporedivu s nuklearnim oružjem čak i kada je opremljena konvencionalnom bojnom glavom.

Američki dužnosnici umanjuju razornost Orešnika 

Američki dužnosnici umanjili su korisnost tog projektila. Nazvali su ih eksperimentalnim i ustvrdili kako ih Rusija vjerojatno posjeduje "samo šačicu".

Dužnosnik je također kazao da oružje ima manju bojnu glavu od drugih projektila koje je Rusija rasporedila u Ukrajini.

Rat u Ukrajini u najopasnijoj fazi

Washington kaže da su na putu prema Ukrajini nove pošiljke američke opreme za protuzračnu obranu.

Neki ruski i zapadni dužnosnici kazali su da rat ulazi u konačnu i najopasniju fazu, pri čemu snage Moskve napreduju brzinom neviđenom od prvih tjedana sukoba.

Izabrani američki predsjednik Donald Trump, koji idućeg mjeseca stupa na dužnost, pozvao je na primirje i pregovore kako bi se rat brzo okončao, što je dovelo u pitanje dugoročnu podršku Washingtona za Ukrajinu.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do desetaka tisuća mrtvih i više milijuna raseljenih osoba te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.