Američki kongresni izbori u znaku Trumpa, ratova, korupcije i visokih cijena

Više od 200 milijuna Amerikanaca s pravom glasa idućeg će utorka na kongresnim izborima odlučivati o smjeru Sjedinjenih Država u posljednje dvije godine mandata Donalda Trumpa, nakon što su prve dvije godine uglavnom prošle u znaku visokih cijena, ratova i korupcije.

Bira se svih 435 kongresnika u Zastupničkom domu, koji imaju dvogodišnji mandat, te 35 od 100 senatora, čiji mandat traje šest godina.

Amerikanci će također birati guvernere u 36 saveznih država te članove zakonodavnih tijela saveznih država. Na glasačkim listićima naći će se i brojni referendumski prijedlozi povezani, između ostalog, s pravom na pobačaj, porezima i izborima.

Kongresni izbori na sredini predsjedničkog mandata (midterm elections) tradicionalno se smatraju referendumom o radu predsjednika i njegove stranke, koja na njima obično gubi. Ankete predviđaju da će tako biti i ovoga puta.

Unaprijed je glasalo 30 milijuna Amerikanaca, što je više nego na izborima na sredini mandata 2018. i 2022. godine. Svoj glas već je dao i Trump.

Odziv birača na 'midterm' izborima tradicionalno je slab; 2022. godine glasalo je 122 milijuna od više od 240 milijuna registriranih birača.

Za usporedbu, na prošlim predsjedničkim izborima glasalo je 155 milijuna ljudi.

Plavi val?

Trenutačni prosjek anketa portala RealClearPolitics predviđa da će demokrati preuzeti oba kongresna doma. U Zastupničkom domu će im, po anketama, broj kongresnika porasti s 214 na 240. Za većinu je potrebno 218 mandata. 

U Senatu bi se broj mandata s trenutačnih 47 iako s demokratima surađuju i dva formalno neovisna senatora, Bernie Sanders i Angus King trebao povećati najmanje 51, ali to je upitno budući da je nekoliko senatskih utrka vrlo tijesno.

Očekuje se da će demokrati povećati i svoju prednost kada je riječ o guvernerskim pozicijama, i to na 27.

Sredinom Trumpova prvog mandata 2018. godine, demokrati su osvojili dodatnih 40 mjesta u Zastupničkom domu i preuzeli većinu. Iako su republikanci tada uspjeli zadržati kontrolu nad Senatom, nova demokratska većina u donjem domu znatno je ojačala parlamentarni nadzor nad Trumpovom administracijom, čime je njegovo dotadašnje neometano vladanje praktički okončano.

Bez pristanka demokrata više nije bilo moguće donijeti nijedan zakon, no vrijedilo je i obrnuto demokrati bez Trumpova potpisa nisu mogli potvrditi ništa. Čini se da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i sada.

Referendum o Trumpu

Ako demokrati ove godine preuzmu Zastupnički dom, njegov će predsjednik najvjerojatnije postati vođa demokratske manjine Hakeem Jeffries iz New Yorka, koji najavljuje istrage o zlouporabi položaja i korupciji u Trumpovoj vladi te donošenje zakonskih prijedloga usmjerenih na smanjenje troškova zdravstvene skrbi, hrane, stanovanja i energije.

Trumpa je nakon izbora 2024. i na početku njegove vladavine podržavala otprilike polovica Amerikanaca, dok ga sada, prema prosjeku anketa RealClearPolitics, podržava još samo 38 posto. 

Trump je tijekom kampanje pozivao republikanske birače da se ponašaju kao da je i on sam na glasačkim listićima. S obzirom na nisku razinu njegove popularnosti, republikanski kandidati time nisu bili oduševljeni.

Osim toga, Trump kampanje za potporu republikanskim kandidatima vodi gotovo isključivo u državama s republikanskom većinom.

Njegova imigracijska politika zbog koje je izgubio potporu birača latinoameričkog podrijetla uzela je svoj danak. U kombinaciji s uvođenjem carina i ratom protiv Irana, to je dovelo do stope inflacije koja je viša nego na kraju mandata Joea Bidena, a isto vrijedi i za cijene benzina.

Međutim, Trump se na skupovima, umjesto problemima koji muče obične Amerikance, više bavi svojom obnovom Bijele kuće i brojnim drugim projektima.

Ključne utrke za Senat

Dok obična većina u Zastupničkom domu vladajućoj stranci daje potpunu vlast, u Senatu je za mnoge mjere potrebno 60 glasova, što nema niti će nakon izbora imati nijedna stranka. Ipak, i obična je većina dovoljna za blokadu Trumpovih inicijativa i imenovanja.

Trenutačno se čini da demokrati imaju dobre izglede za osvajanje republikanskih mandata u Ohiju, Sjevernoj Karolini, Maineu, Teksasu i na Aljasci, što bi bilo dovoljno za preuzimanje većine. No, uz to moraju zadržati svoje mandate u manje-više jednako tijesnim utrkama u Michiganu, New Hampshireu, Georgiji i Minnesoti.

U Michiganu se za senatski mandat natječu republikanac Mike Rogers i demokrat Abdul El-Sayed. Potonji bi u slučaju pobjede postao prvi muslimanski senator u povijesti SAD-a.

U Teksasu republikanski kandidat Ken Paxton vodi oštru borbu s demokratom Jamesom Talaricom, iako ta savezna država već 30 godina nije izabrala demokratskog senatora. 

U Sjevernoj Karolini demokrat Roy Cooper natječe se je za mandat protiv Michaela Whatleyja, u Ohiju se za povratak u Senat bori demokrat Sherrod Brown protiv Jona Husteda, u Georgiji su republikanci manje-više digli ruke od borbe protiv demokrata Jona Ossoffa, u Maineu se, pak, ljulja fotelja republikanki Susan Collins, a do demokratskih iznenađenja moglo bi eventualno doći još u Iowi i Kansasu.

Nad izborima, međutim, visi sjena Trumpova uplitanja u izborni proces i vjerojatnog neprihvaćanja poraza, kao što je učinio 2020. godine. Bez obzira na ishod izbora, nakon njih će u SAD-u neslužbeno već započeti kampanja za predsjedničke izbore 2028. godine.

Uz kongresne izbore, američki birači izjašnjavaju se utorak o ukupno 145 prijedloga zakona i referenduma u 40 saveznih država, među kojima se izdvaja glasanje o porezu na milijardere u Kaliforniji.