Analitičar: Dio vlasti u Podgorici svjesno produbljuje napetosti sa Zagrebom

Nema stvarnog napretka u rješavanju otvorenih političkih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, a dio vlasti u Podgorici svjesno produbljuje napetosti sa Zagrebom, ocijenio je crnogorski politički analitičar Danilo Kalezić za Hinu. 

Nedavna razmjena pisama između ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore pokazuje da nema stvarnog napretka u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja, ustvrdio je Kalezić, analitičar i znanstvenik na Povijesnom institutu u sklopu Sveučilišta Crne Gore. 

Bez političke volje Podgorice da se otvorena pitanja riješe teško je očekivati potporu Zagreba u završnici pregovora s Europskom unijom, kaže Kalezić i dodaje dio crnogorske vlasti svjesno produbljuje napetosti sa Zagrebom.

Komentirajući otvoreno pismo hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Kalezić kaže da je riječ o pokušaju Zagreba da jasno definira svoje pregovaračke pozicije, ali i da zaustavi višemjesečne tvrdnje crnogorske vlade o navodnom značajnom napretku u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom, koje, prema njegovoj ocjeni, ne odgovaraju stvarnom stanju.

Dodaje kako su pismom hrvatskog MVEP-a srušene iluzije koje je crnogorska vlast pokušavala javno održavati jer je postalo jasno da u Podgorici ne postoji stvarna politička volja za rješavanje spornih pitanja.

Zahtjevi Zagreba

Hrvatsko ministarstvo uputilo je 22. srpnja otvoreno pismo u kojem poziva Podgoricu na odlučne korake, konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim bilateralnim pitanjima, uz podsjećanje da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterija u procesu proširenja Europske unije.

U pismu se naglašava i da EU ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove, zbog čega se otvorena pitanja moraju riješiti kako ne bi opterećivala pristupni proces.

Zagreb očekuje konkretne pomake u nizu pitanja: obeštećenju bivših logoraša, nastavku potrage za 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata, procesuiranju ratnih zločina, rješavanju imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih državljana, očuvanju spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, nastavku razgovora o razgraničenju na moru te povratu školskog broda Jadran.

Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da će se otvorena pitanja rješavati kroz otvoren, kontinuiran i dobronamjeran dijalog.

Rješavanju otvorenih pitanja sa prijateljskom Hrvatskom i dalje ćemo pristupati otvoreno, odgovorno i u dobroj vjeri, uvjereni da odnosi dvije prijateljske i savezničke države trebaju biti primjer sposobnosti da se i složena pitanja rješavaju razgovorom, uzajamnim uvažavanjem i usmjerenošću ka zajedničkoj europskoj budućnosti, istaknuto je u priopćenju crnogorskog MVP-a.

Kalezić, međutim, ocjenjuje da potezi crnogorske vlasti ne potvrđuju takvu spremnost.

Umjesto iskrenog dijaloga, svjedočili smo nastojanju vlade u Podgorici da obmani i Europsku komisiju i Zagreb, uz pogrešnu procjenu da će tehnički razgovori prikriti izostanak suštinskih političkih poteza, rekao je.

Ozbiljne posljedice

Dok se prema Hrvatskoj formalno šalju poruke o spremnosti na dijalog, crnogorska vlast, smatra Kalezić, istodobno donosi odluke koje imaju obilježja otvorenih političkih provokacija.

Kao primjer navodi donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali i odluku da u nedavno rekonstruiranoj vladi jedan od resora bude povjeren političaru koji negira genocid u Srebrenici.

Upozorio je da ovakav pristup može imati ozbiljne posljedice u završnoj fazi pristupnog procesa.

Otvorena bilateralna pitanja mogu postati kamen spoticanja u završnici pregovora s EU, čak i ako Crna Gora ispuni sve tehničke uvjete iz europske agende, kazao je.

Posebno je istaknuo da dio aktera unutar crnogorske vladajuće većine koji su bliski Beogradu svjesno proizvodi tenzije s Hrvatskom, jer im europska integracija Crne Gore, kako tvrdi, nije politički cilj, već prepreka njihovoj ideološkoj i političkoj agendi.

Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok ih je 15 ostalo otvoreno.

Podgorica planira do kraja godine zatvoriti preostala poglavlja, te zaključiti pregovore kako bi 2028. postala članica EU. Za to joj je, međutim, potrebna jednoglasna potpora svih država članica, uključujući Hrvatsku.