Armenski borci u Gorskom Karabahu počeli su predavati oružje nakon što su ih ovaj tjedan brzo porazile azerbajdžanske snage, rekli su ruski dužnosnici, prenose agencije. Na granicu je stigao prvi konvoj Crvenog križa.
23.09.2023.
Zadnja izmjena 16:14
Autor: B.B.B./HRT/Hina
Armenski borci u Gorskom Karabahu počeli su predavati oružje nakon što su ih ovaj tjedan brzo porazile azerbajdžanske snage, rekli su ruski dužnosnici, prenose agencije. Na granicu je stigao prvi konvoj Crvenog križa.
Nakon sporazuma o prekidu vatre postignutog u srijedu, prvo oružje i vojna oprema predani su pod nadzorom ruskih vojnika u regiji sukoba na Južnom Kavkazu, priopćilo je u petak navečer ministarstvo obrane u Moskvi. Do sada su zabilježena dva kršenja prekida vatre, ali nitko nije ranjen, prenosi agencija dpa.
Munjevita, 24-satna vojna operacija Azerbajdžana prisilila je etničke Armence u Karabahu da u srijedu prihvate ponižavajući sporazum, koji je potaknuo pozive na ostavku armenskog premijera Nikola Pašinjana.
Azerbajdžan je najavio da će amnestirati sve armenske borce iz Gorskog Karabaha koji predaju oružje, a azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev obećao je da će jamčiti prava armenskog stanovništva u toj regiji te naglasio da će ona biti pretvorena u "raj" kao dio Azerbajdžana.
- Prava karabaških Armenaca bit će poštovana kao dio njihove integracije u Azerbajdžan, rekao je predsjednikov savjetnik, najavljujući slanje humanitarne pomoći u Karabah.
Gorski Karabah, u kojemu živi oko 120 tisuća stanovnika, na teritoriju je Azerbajdžana, ali je naseljen armenskom većinom i dugo je bio predmet borbi između dviju bivših sovjetskih republika.
U utorak je azerbajdžanska vojska pokrenula operaciju zauzimanja regije, a dan poslije slijedila je predaja karabaških Armenaca. Mnogi Armenci optužuju svoju tradicionalnu zaštitnicu Rusiju, koja ima vojnike stacionirane na terenu, da ih je napustila.
Armenski izvori tvrde da je više od 200 ljudi poginulo tijekom jednodnevnih borbi, a više od 400 je ranjeno.
Deseci tisuća armenskih civila u regiji sada strahuju od istjerivanja ili progona od strane novih azerbajdžanskih vlasti, a Armenija se priprema za moguću evakuaciju. Armenski premijer Pašinjan rekao je da se zemlja pripremila za mogući dolazak 40.000 izbjeglica, iako bi bilo bolje da karabaški Armenci mogu ostati u svojim domovima.
- Međutim, to možda neće biti moguće. Ako se situacija pogorša, taj problem bit će na dnevnom redu za sve nas, rekao je na sjednici vlade.
Nakon mjeseci napetosti, Azerbajdžan je izašao kao pobjednik iz vojne operacije na spornom teritoriju Južnog Kavkaza koju je započeo u utorak. Pristupnu rutu, poznatu kao Lachinski koridor, Baku je mjesecima blokirao, što je dovelo do uvjeta koje lokalno stanovništvo opisuje kao katastrofalne.
Kao i prethodnih dana, u petak su u Erevanu održani prosvjedi Armenaca nezadovoljnih ponašanjem svojih političkih čelnika.
U međuvremenu, Europska unija osigurala je 500.000 eura humanitarne pomoći ljudima pogođenima sukobom u Gorskom Karabahu, objavila je u petak Europska komisija.
- Eskalacija sukoba u Gorskom Karabahu imala je ozbiljne posljedice za civile, rekao je europski povjerenik za krize Janez Lenarčič.
- Dok EU pozdravlja prekid vatre, snažno pozivamo sve strane u sukobu da osiguraju nesmetan i trenutačan pristup humanitarnim organizacijama, dodao je.
- Moramo osigurati da humanitarni radnici mogu pružiti hitnu pomoć ljudima u potrebi, rekao je Lenarčič.
Novac je namijenjen za osnovne potrebe, skloništa i psihološku podršku, stoji u priopćenju za javnost.
- EU i njegove države članice spremni su pružiti hitnu humanitarnu pomoć, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku u četvrtak navečer.
Borrell je izrazio "punu solidarnost s karabaškim Armencima, koji prolaze kroz razdoblje intenzivnih nevolja". Rekao je da "Azerbajdžan snosi odgovornost za to da se zajamči puno poštovanje prava lokalnog stanovništva te njegova sigurnost".
Konvoj Crvenog križa za Gorski Karabah viđen je u subotu na granici Armenije i Azerbajdžana prvi put otkako je Baku munjevitom ofenzivom zauzeo tu regiju čije armensko stanovništvo strahuje od pokolja, a američki senator traži međunarodne promatrače.
Rusija je objavila da je također poslala pomoć, 50 tona hrane i drugog materijala. Moskva je ranije rekla da su armenski borci u Karabahu počeli predavati oružje nakon što je Azerbajdžan preuzeo kontrolu nad regijom.
Američki senator koji predvodi kongresno izaslanstvo na armensko-azerbajdžanskoj granici Gary Peters, rekao je da međunarodni promatrači trebaju pratiti situaciju u Gorskom Karabahu, dodajući da se ljudi "jako boje" zbog onoga što se ondje događa.
Armenija je vojnu operaciju Azerbajdžana nazvala "zločinom protiv čovječnosti" i pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava ustvrdila da se provodi "etničko čišćenje", javlja agencija AFP.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora