Dogovoren idući susret Azerbajdžana i etničkih Armenaca

Azerbajdžanske vlasti i etnički Armenci iz Gorskog Karabaha dogovorili su ponovni susret koji bi se trebao održati uskoro, objavio je ured azerbajdžanskog predsjednika nakon prvog kruga pregovora dviju strana poslije uspješne vojne ofenzive Bakua.

Nije postignut konačan dogovor između etničkih Armenaca iz Gorskog Karabaha i Azerbajdžana na razgovorima u Jevlaku. 

Azerbajdžanska strana pristala je na zahtjev etničkih Armenaca u Karabahu za hranom i gorivom, objavilo je predsjedništvo. Delegacija Bakua je na razgovorima u Jevlaku predstavila Armencima svoj plan za integraciju regije u Azerbajdžan.

Razgovaralo se o pitanjima reintegracije armenske populacije u Karabah, obnove infrastrukture i organizacije aktivnosti na temelju ustava i zakona Azerbajdžana, stoji u priopćenju iz Bakua.

Planirano je brzo opskrbljivanje gorivom za sustave grijanja vrtića i škola, hitne medicinske pomoći i vatrogasnih službi, kao i pružanje humanitarne pomoći, zaključuje se u priopćenju.

Fotografije poslane Reutersu pokazale su dužnosnike dviju strana kako sjede na malom okruglom stolu u azerbajdžanskom gradu Jevlaku.

Niti dva sata od vijesti da su pregovori počeli, uslijedila je vijest azerbajdžanskih novinskih agencija da su završeni.

RIA prenosi i izjavu azerbajdžanskog predstavnika koji je kazao kako je bilo teško očekivati da će se svi problemi između Bakua i etničkih Armenaca iz Karabaha riješiti na jednom sastanku.

David Babajan, kazao je kako se mora razgovarati o još mnogim pitanjima i problemima.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u srijedu je rekao da je njegova željezna šaka poslala ideju izdvojenog armenskog Karabaha u povijest.

Tamošnji Armenci rekli su da nisu imali izbora te da su morali prihvatiti uvjete Bakua nakon što je azerska vojska probila njihove linije u 24 sata dugoj ofenzivi.

Armenske vlasti u glavnom gradu Karabaha, koji Armenci nazivaju Stepanakert, a Azeri Khankendi, tvrde kako se u četvrtak u gradu čuje pucnjava, a isto prenose i Reutersovi svjedoci na licu mjesta.

Armenci optužuju Azerbajdžan da krši primirje te svojim stanovnicima savjetuje da ostanu kod kuće.

Ministarstvo obrane u Bakuu objavilo je da su ti navodi lažni te da im je cilj dezinformiranje.

U sklopu dogovora armenski separatisti se moraju raspustiti i razoružati, a regija sa 120 tisuća stanovnika bit će potpuno integrirana u Azerbajdžan.

Baku je objavio da ga u Jevlaku predstavlja zastupnik u parlamentu Ramin Mammadov.

Brza pobjeda Azerbajdžana kulminacija je desetljeća borbe za kontrolu nad Karabahom, međunarodno priznatim dijelom Azerbajdžana u kojem Armence čine većinu.

Deeskalacija?

Armenija i Azerbajdžan su od raspada Sovjetskog Saveza oko te regije vodili nekoliko ratova. Sukobe su obilježavali ratni zločini s obje strane, a strahuje se da će i nakon posljednjeg konflikta nastati izbjeglička kriza.

Kolaps separatističkog otpora predstavlja veliku pobjedu za azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.

On je kazao kako će to imati pozitivan utjecaj na mirovni proces između Azerbajdžana i Armenije.

U srijedu je rekao da će Armenci u Karabahu moći sudjelovati na azerbajdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sustavu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi.

Pretvorit ćemo Karabah u raj, najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi.

Njegov savjetnik za vanjsku politiku Hikmet Hajiyev obećao je siguran prolaz za separatiste koji su se predali te tvrdi da Baku želi mirnu reintegraciju Armenaca iz Karabaha.

Separatistički dužnosnik rekao je kako je evakuirano više od 10 tisuća ljudi.

Strah od većeg sukoba

Europska unija i Sjedinjene Države proteklih su mjeseci posredovale u pregovorima Bakua i Erevana kako bi osigurale dugotrajan mir.

Bijela kuća je u srijedu objavila da je zabrinuta za humanitarnu situaciju u Gorskom Karabahu, a francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna upozorila je na rizik eskalacije ovog sukoba u rat između dviju zemalja na Kavkazu.

Poraz separatista, drugi u tri godine, potaknuo je prosvjede u Armeniji.

U Erevanu su izbile ulične borbe, a tisuće prosvjednika, noseći zastave separatističke regije, blokirali su ceste.

Armenski premijer Nikol Pašinjan, prozvan izdajicom na prosvjedima, već je suočen s pozivima dijela oporbe da odstupi s dužnosti.