Armenci traže premijerovu ostavku nakon predaje Gorskog Karabaha

Azerbajdžan je u srijedu objavio da je zaustavio vojno djelovanje u Gorskom Karabahu nakon što su uspjesi na bojnom polju primorali armenske separatističke snage da pristanu na prekid vatre kojim će se ta regija vratiti pod potpunu kontrolu Bakua.

U sklopu sporazuma kojeg su predstavili Azerbajdžan i rusko ministarstvo obrane, zastupljeno na području sa svojim snagama, separatisti će se razoružati i raspustiti. Pregovori o budućnosti etničkih Armenaca koji tamo žive počet će u četvrtak, a prekid vatre je stupio na snagu u srijedu u 13 sati po lokalnom vremenu.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u govoru naciji u srijedu navečer rekao je kako je Baku željeznom šakom vratio suverenitet nad Gorskim Karabahom te da su armenske snage započele predaju naoružanja i napuštanje regije.

Alijev tvrdi da će Armenci u Karabahu moći sudjelovati na azerbajdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sustavu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi.

Pretvorit ćemo Karabah u raj, najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi.

Karabah, gorska regija na južnom Kavkazu, međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, no dijelovima tog područja su od kraja sukoba početkom devedesetih vladale separatističke armenske snage.

Armenci tvrde da to područje, kojeg nazivaju Artsakh, povijesno pripada njima.

Vojna pobjeda brojčano nadmoćnijih Azera nad separatistima mogla izazvati političke turbulencije u susjednoj Armeniji u kojoj je dio javnosti ljut jer Erevan nije uspio zaštiti njihove sunarodnjake.

Armenski premijer Nikol Pašinjan već je suočen s pozivima dijela oporbe da odstupi s dužnosti, a tisuće prosvjednika okupilo se u armenskoj prijestolnici u srijedu navečer kako bi od vlade tražili da pomogne Karabahu. Dio njih Pašinjana je prozivalo izdajicom, a dio je bijesan što Rusija, koja je na području zastupljena mirotvornim snagama, nije uspjela zaustaviti poraz.

Azerbajdžan želi "mirnu reintegraciju" Karabaha

- Azerbajdžan ima za cilj mirnu reintegraciju Armenaca iz Karabaha i podupire proces normalizacije između Armenije i Azerbajdžana, rekao je na konferenciji za novinare Hikmet Hajiev, savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.

On je također rekao da Azerbajdžan, zbog brze kapitulacije armenskih separatista, smatra nepotrebnom hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a o borbama u Gorskom Karabahu koju je zatražila Francuska.

- Smatramo da bi takva sjednica, kad bi se održala, bila neučinkovita i štetna, dodao je.

Armenci traže premijerovu ostavku nakon predaje Gorskog Karabaha

Tisuće prosvjednika okupile su se u srijedu u glavnom gradu Armenije Erevanu kritizirajući vladin neuspjeh da podrži armenske separatiste u Gorskom Karabahu, pošto se odmetnuta regija morala predati Azerbajdžanu.

Prosvjednici su se okupili na središnjem Trgu republike. Mnogi su tražili da premijer Nikol Pašinjan podnese ostavku. Pašinjan je bio na dužnosti u vrijeme poraza od Azerbajdžana 2020., a sada je i doveo do konačnog kolapsa armenskih vlasti u Karabahu.

- Nadamo se da će otići. Bolje je da vođa koji je izgubio rat ode nego da ostane, rekao je 32-godišnji inženjer Harut.

Rekao je da je poraz boli još više kada se uzme u obzir koliko su se dugo Armenci borili za Gorski Karabah.

- Borili smo se za to 30 godina, više od 30 godina i sada je sve to uzalud.

Oporbeni političari održali su govore na pozornici kritizirajući Pašinjana, koji je preuzeo vlast u revoluciji 2018. kada se obraćao pristašama na istom tom trgu.

Neki prosvjednici bacali su boce i kamenje na premijerov ured na trgu.

Interventna policija blokirala je pristup vladinim uredima, a u blizini trga parkirani su vojni kamioni i raspoređene su jake snage sigurnosti.

Tisuće Armenaca hrle u zračnu luku u Karabahu

Tisuće Armenaca u Gorskom Karabahu okupilo se u srijedu u zračnoj luci gdje je smješten dio ruskih mirovnih snage nakon što su armenske separatističke snage pristale na prekid vatre s Azerbajdžanom.

Separatisti koji upravljaju samoprozvanom "Republikom Artsak" pozvali su oko 120.000 stanovnika da ne hrle prema zračnoj luci u glavnom gradu koji zovu Stepanakert.

- Još jednom pozivamo stanovništvo Stepanakerta da ne paničari i da ne odlazi samoinicijativno u zračnu luku kako bi se evakuirali, poručili su separatisti.

U zračnoj luci su tisuće ljudi, neki s malom djecom, prema fotografijama iz Gorskog Karabaha.

Nekoliko ruskih vojnika ubijeno u sukobu u Gorskom Karabahu

Nekoliko ruskih vojnika stacioniranih u Gorskom Karabahu ubijeno je hicima ispaljenim na njihov automobil, prema vojnim izvorima u Moskvi.

Incident se dogodio u srijedu u blizini sela Džanjataga, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

Ministarstvo nije reklo koliko je vojnika poginulo. Vraćali su se s promatračnice kada je na njihovo vozilo pucano iz vatrenog oružja, priopćilo je ministarstvo.

Predstavnici Rusije i Azerbajdžana na terenu rade na razjašnjavanju situacije. Informacije se ne mogu neovisno provjeriti.

"Rusija šuti"

- Ovo je veliki rat. Azerbajdžan je počeo potpunu operaciju, rekao je za Reuters iz Gorskog Karabaha Ruben Vardanjan, bivši čelnik odcijepljene regije.

On je istaknuo da su azerbajdžanske snage nastavile vojnu operaciju tijekom noći i u srijedu.

- Već su stotine ljudi ozlijeđene, a gotovo 100 ljudi je ubijeno. Oni nam zapravo govore da trebamo otići, a ne ostati ovdje, ili prihvatiti da je ovo dio Azerbajdžana. Ovo je u osnovi tipična operacija etničkog čišćenja i rat u kojem sada strada mnogo civila, rekao je.

Baku odbacuje optužbe da mu je cilj etničko čišćenje Gorskog Karabaha te poručuje da će zaštititi prava armenskih civila na tom području sukladno svojem ustavu. No, poručuje da je odlučan u cilju uklanjanja političke i vojne strukture odcijepljene regije.

Vardanjan je rekao da svijet ignorira sudbinu Gorskog Karabaha.

- Rusija šuti i Rusija zapravo ignorira cijelu ovu vojnu operaciju. No, ne šuti samo Rusija nego i svijet. Nitko ništa ne poduzima. Svi to ignoriraju, Rusija šuti, ali šuti i Zapad, istaknuo je.

- Možete li zamisliti što se događa ako 120.000 ljudi ode u Armeniju, zapitao se.

Turska potpora Azerbajdžanu

Turski predsjednik Erdogan dao je potporu azerskoj vlasti, a Rusija pozvala sukobljene strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva te se vrate provedbi sporazuma o prekidu vatre. 

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.

Potpora SAD-a i Francuske Armeniji 

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na "trenutačni prekid borbi" nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.

Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da "odmah prekine vojne akcije" i deeskalira situaciju. Pašinjanu je rekao da Armenija ima punu podršku Washingtona.

Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog ilegalne i neopravdane operacije Bakua u Nagorno Karabahu.

Putin: Rusija očekuje mirno rješenje u Karabahu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je Rusija u kontaktu sa svim stranama sukoba u Gorskom Karabahu te je poručio kako Moskva očekuje postizanje mirnog rješenja, izvijestile su novine Vedomosti.

Putin je na sastanku s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem rekao da Rusija očekuje postizanje mirnog rješenja u Gorskom Karabahu, navodi Reuters.

Putin je također rekao da ruske mirovne snage čine sve kako bi zaštitile civile.

- U vrlo smo bliskom kontaktu sa stranama u sukobu (...) Nadam se da možemo postići deeskalaciju i mirno rješenje problema, kazao je Putin.

Nekoliko minuta prije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije mogao ništa reći o sporazumu o prekidu vatre, sklopljenom uz posredovanje ruskih mirovnih snaga, koji su objavili armenski separatisti u Gorskom Karabahu i Azerbajdžan.

- Trenutačno nemam nikakvih detalja, rekao je na dnevnom brifingu.

Rat u državi koja to nije

Armenija je zauzela velike dijelove Gorskog Karabaha u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., završenom primirjem uz rusko posredovanje. Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.

Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan. Odnosi Rusije i Armenije, prije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022.