Što je prethodilo najnovijoj ofenzivi azerbajdžanskih snaga?

Novi oružani sukob Armenije i Azerbajdžana počeo je jučer oko regije Karabah, područja neprekidnog ratovanja i stradanja već tri i pol desetljeća. Do sukoba je došlo unatoč tomu što su posljednjih mjeseci sa svih strana poduzeti napori da se dvije zemlje približe rješenju, a Armenija čak i poručila kako je spremna prihvatiti da se Karabah vrati pod azerbajdžanski suverenitet.

Nakon višemjesečnog razdoblja napetosti i izvješća o gomilanju snaga s obiju strana, počela je, čini se, ofenziva azerbajdžanske vojske s ciljem konačnog osvajanja odmetnute planinske pokrajine. Granate po položajima armenskih separatista, ali i središnjem Karabahu, gradu Stepanakertu, koji Azerbajdžanci zovu Khankendi. Deseci su mrtvih, stradaju i civili.

- Vidjeli smo armenske poteze, poput stavljanja jedinica u visoku borbenu spremnost, stvaranja dodatnih jedinica za mobilizaciju, povećanja nadzora azerbajdžanske vojske, inflitracije naših položaja i miniranja razminiranih područja, kao i civilnih cesta u svrhu terorističkih provokacija, kazao je Anar Eyvazov, glasnogovornik azerbajdžanskog ministarstva obrane.

Iz cijelog svijeta stižu pozivi za obustavu neprijateljstva i povratak za pregovarački stol. Rusija, zemlja koja je desetljećima na više načina uključena u sukob na Kavkazu pa tako i u pregovore i pokušaje nalaženja konačnog mirnog rješenja, izrazila je zabrinutost i pozvala na prekid najnovijeg oružanog sukoba.

- Primili smo informacije iz raznih izvora. Duboko smo razbrinuti zbog snažne eskalacije događaja u Karabahu. Primili smo poruke o onome što Baku naziva antiterorističkim potezima u regiji te odgovoru mjesnih armenskih oružanih snaga. Rusija poziva obje zaraćene strane da prekinu krvoproliće, da smjesta zaustave vojne akcije te da se vrate političkim i diplomatskim dogovorima, istaknula je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Azerbajdžanska blokada od prosinca prošle godine

Samo dan prije izgledalo je kao da se najnovije napetosti smiruju, nakon tvrdnji o višemjesečnoj azerbajdžanskoj blokadi koridora kojim se dostavljaju hrana, lijekovi i druge potrepštine za Karabah, konvoji Crvenog križa u ponedjeljak su propušteni. Od prosinca prošle godine traje azerbajdžanska blokada, koju Baku opravdava armenskim krijumčarenjem vojnih sredstava u kamionima humanitarne pomoći. Ruski kamion koji je stigao iz Azerbajdžana u Karabah prvi je transport takve vrste u 35 godina, od početaka prvih sukoba.

Od posljednjeg rata za Karabah, prije tri godine, iz kojega je Azerbajdžan izašao kao de facto pobjednik, promijenila se i sigurnosna arhitektura u regiji. Armenija je počela shvaćati da joj članstvo u ruskom vojnom savezu ne jamči očuvanje osvojenog Karabaha, ili ravnotežu snaga prema ojačalom Azerbajdžanu. Armenija se zato počela okretati Zapadu, konkretnije Sjedinjenim Američkim Državama, pa su prije nekoliko dana počele zajedničke vježbe armenske i američke vojske, na tlu zemlje u kojoj postoji ruska vojna baza.

Koliko je izgledan dijalog između Bakua i predstavnika Armenaca u Karabahu?

U Bakuu je već neko vrijeme bilo vidljivo kako se iščekuje, a možda i nada, da je novi oružani sukob oko Karabaha neizbježan.

- Prema onome što smo vidjeli u zoni, koju privremeno čuvaju ruski mirotvorci i duž uvjetne granice između Azerbajdžana i Armenije, rekao bih da rizik od eskalacije raste, kazao je Orhan Amašov, politički komentator iz Azerbejdžana.

- Armenija je duž granice pojačala 1., 2. i 3. korpus vojske. Azerbajdžan priprema mjere za obranu teritorijalnog integriteta. U zoni ruske mirovne misije snimljene su ilegalne armenske jedinice kako kopaju rovove i provode mjere pojačavanja položaja. U višim slojevima separatističkog režima primijetili smo promjene. Radikali su uzurpirali moć. Čini se da sada nije izgledan dijalog između Bakua i predstavnika Armenaca u Karabahu, napominje Orhan Amašov.

Azerbajdžanci su, čini se, ohrabreni uspjesima u posljednjem ratu u jesen 2020. godine.

- Ta je operacija odavno potrebna. S teroristima se ne može drugačije. To je pravi odgovor naše države na pravome mjestu. To su odavno trebali učiniti, kazao je Ahmed Gubanov iz Azerbajdažana.

- Vjerojatno ćemo opet skoro dobiti mučenike. To je jako teška situacija za majke. Ja imam dva sina koji su dovoljno stari za vojsku. Nadam se da ćemo pobijediti i da će se onda sve smiriti izjavila je Mansura Lahicova iz Azerbajdžana.

Armenski separatisti, ubrzo nakon što su napadnuti, zatražili su obustavu vatre, primirje i pregovore. No, druga strana poručila je da je jedini izlaz za Armence u Karabahu njihova predaja. Očito je Baku procijenio da je dobar trenutak za završni obračun i vojno vraćanje odmetnute regije. Iskorišten je trenutak da Armenija, službeno ruski saveznik, provodi vojne vježbe s SAD-om, pa je nejasno tko su sada pravi armenski saveznici.

Intervju za HRT s azerbajdžanskim ministrom vanjskih poslova

Prije dva tjedna u Zagrebu je boravio azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhu Bayramov. Tom je prilikom dao intervju za HRT. Tada se još činilo da se novi oružani sukob može izbjeći. Evo kakav je pogled iz Bakua na prošlost i sadašnjost ovoga konflikta.