Bandov: Crnogorsko društvo je podijeljeno, treba ga ujediniti

Iako su mnogi najavljivali skori početak velike ukrajinske ofenzive, a neki čak i tvrdili da je već počela, ukrajinski dužnosnici poručuju da ona neće krenuti prije kraja travnja ili početka svibnja. Zbog čega Ukrajinci čekaju na dugo najavljeno oslobađanje zemlje? Je li propala ruska zimska ofenziva? Koliko će jučer održani predsjednički izbori u Crnoj Gori utjecati na stabilnost zapadnog Balkana? O tome su "U mreži Prvog" govorili stručnjak za međunarodne odnose, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov, vojni analitičar Mario Galić i vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović. 

Bandov misli da Crna Gora neće za pet godina ući u Europsku uniju, kako smatra novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

- Treba ići korak po korak. Ono što je zapravo sigurno to je da predsjednik Milatović jest osoba koja će sada imati šansu Crnu Goru na neki način izvući iz korupcije, a s druge strane ono čemu se isto nadamo zapravo da se ne bi dogodila promjena vožda s jedne strane na drugu stranu. To je ono što je opasno. Crnogorsko društvo je podijeljeno, to društvo sada treba ujediniti, dodao je Bandov.

Ističe da to društvo treba usmjeriti prema europskim integracijama.

''Čvrsto je integrirana u euroatlantske vrijednosti''

Vidmarović kaže da je Crna Gora s gledišta sigurnosti vrlo stabilna.

- Ona je dio NATO-a, čvrsto je integrirana u euroatlantske vrijednosti i sigurnosne paradigme. Tu neće biti odstupanja, nijedan predsjednik ne može to promijeniti. Pogotovo zato što je Amerika čvrsto ukorijenjena u Crnoj Gori, Rusija je kompletno izbačena iz te perspektive i to nema nikakvih promjena ni rizika, rekao je.

Ističe da su najvažnija pitanja Crno Gore ekonomija, korupcija i usklađivanje svjetonazora Crnogoraca.

Zapadni Balkan

Što se tiče očekivanja stabilnosti, Bandov kaže da je u interesu da države zapadnog Balkana postanu stabilnije.

- To je i naš interes, ali to je interes prvenstveno građana tih država. Mi vidimo da to ne ide u tom smjeru, vidimo da su nestabilnosti dosta jake. To je s jedne strane pitanje političke nestabilnosti, a s druge strane ekonomske nestabilnosti, rekao je.

Dodaje da je to i pitanje pandemije, rata u Ukrajini, rasta inflacije, energetskih troškova. Ističe da je "sve to udarilo zemlje Europe, ali da je znatno udarilo ranjivije zemlje, a države zapadnog Balkana spadaju u krug najranjivijih zemalja".

Stanje u Ukrajini

Galić kaže da je osobna odluka Zelenskog da se Bahmut mora braniti.

- Ako mu Bahmut padne, to će njemu biti politički udarac. Vojno gledano, pad Bahmuta neće značiti ništa. Po nekim procjenama, Rusi su ondje izgubili 30 tisuća vojnika, što mrtvih, što teško ranjenih, rekao je.

Dodaje da je Zelenski s Bahmutom možda sebi zadao autogol.

- Jer je od njega napravio prevelik simbol. Međutim, kada vam je neka država u ratu, onda se sve svodi na simbole, dodao je.

Kaže da je to najopasnije što se može dogoditi u ratu.

- Da vam sklizne politički dio gdje vam političari odjednom počnu određivati što će se događati na bojišnici. E to se sada dogodilo s Bahmutom, istaknuo je Galić.

Proljetna ofenziva

Galić kaže da su Ukrajinci najprije planirali napraviti kontraofenzivu kod Bahmuta i potisnuti Ruse i završiti s tom bitkom. 

- Međutim, potkraj prošlog tjedna je palo više od 20 centimetra snijega, da bi za vikend čak bilo 17 stupnjeva. Potoci su postali rijeke, sve je u vodi. Tako da od te ofenzive neće biti ništa, objasnio je.

Ističe da će proljetna ofenziva najvjerojatnije biti u svibnju jer je mnogo ukrajinskih vojnika još na obuci. 

- Svaki tjedan koji oni ulože u obuku, to će njima biti lakše u ofenzivi, zaključio je Galić.

Za rusku zimsku ofenzivu Galić ističe da je ona propala. 

Na pitanje ide li sada vrijeme u korist Ukrajini ili Rusiji, Galić odgovara:

- Ovo vrijeme radi za Ukrajinu onoliko koliko će se generali uspjeti oduprijeti Zelenskom koji želi tu proljetnu ofenzivu što prije, rekao je.