BiH: Čović dostavio prijedlog izmjena izbornog zakona vezano uz preglasavanje

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović dostavio je vladajućim probošnjačkim i srpskim strankama prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata pri izboru članova Predsjedništva, što je sastavni dio reformi važnih za europski put zemlje.

Na sastanku održanom potkraj prošloga tjedna nedaleko Banje Luke Čović je dobio "zadaću" dostaviti nacrt prijedloga izmjena nekoliko zakona koji su uvjet za otvaranje pregovora s EU, među kojima su i oni o izborima.

Prema prijedlogu o kojem je Čović govorio na konferenciji za novinare Hrvatskog narodnog sabora, izmjene se tiču promjene načina biranja članova Predsjedništva BiH, Središnjeg izbornog povjerenstva te osiguranja transparentnog izbornog procesa, na čemu inzistira Europska unija i strane administracije angažirane u BiH.

Srpski i bošnjački član državnog vrha bi se nastavili birati po dosadašnjem modelu da kandidati s najvećim brojem glasova postanu članovi Predsjedništva BiH. Kod Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bi kandidat s najvećim brojem glasova na izborima na razini entiteta Federacje BiH uz to morao pobijediti u tri od pet dominantnih većinskih hrvatskih županija. U slučaju da ne postoji pobjednik u tri, onda bi to bio kandidat pobjednik u dvije, odnosno jednoj županiji koji bi onda postao hrvatski član Predsjedništva.

- Te promjene bi trebale izmijeniti odnos da jedan narod drugome bira člana Predsjedništva, rekao je Čović.

Izrazio je očekivanje da će predstavnici vladajuće koalicije koju čine hrvatske, probošnjačke i srpske stranke iz HDZ-a BiH, SDP-a BiH, Naše stranke, Naroda i pravde te SNSD-a usvojiti te izmjene do kraja veljače kako bi izbjegli stranu intervenciju koju je u slučaju neuspjeha najavio visoki predstavnik Christian Schmidt. Prijedlog upućen iz HDZ-a BiH odnosi se i na uvođenje elektroničke identifikacije birača, uporabe skenera i drugih mjera kako bi se spriječile prijevare u izbornom procesu.

Uz izmjene Izbornog zakona, od vlasti BiH je Europska komisija zatražila donošenje Zakona o sudovima BiH, zatim izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, kako bi Europskome vijeću uputila bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora u ožujku ove godine.

- Nitko nam ništa neće darovati. Ako mi usvojimo ovo o čemu razgovaramo onda smo ispunili i više od plana. Ne vidim nijednog razloga da ne dobijemo otvaranje pregovaračkog procesa, rekao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Čović je pozdravio predstojeći posjet predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, nizozemskog premijera Marka Ruttea i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kao važno ohrabrenje.

Veleposlanstvo SAD: Izborni zakon BiH može se mijenjati samo ustavnim amandmanima

Izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH nisu moguće bez promjene ustava te zemlje a to je i preduvjet provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima su utvrđene diskriminacije građana te zemlje u izbornom procesu, upozorili su u ponedjeljak iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.

U objavi na društvenoj mreži X iz američkog su veleposlanstva reagirali nakon što je čelnik HDZ BiH Dragan Čović ranije tijekom dana u Mostaru predstavio prijedlog izmjena izbornog zakona za kojega tvrdi da bi mogao dobiti potporu u državnom parlamentu jer to podupiru i druge stranke-članice vladajuće koalicije.

Čović je kazao kako zbog činjenice da ne postoji dvotrećinska većina u državnom parlamentu koja bi podržala izmjene ustava izborna pravila moraju biti promijenjena preinakama izbornog zakona a one bi uključivale i novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Pojasnio je kako bi te izmjene značile da hrvatski član Predsjedništva BiH mora dobiti većinu glasova iz onih županija u Federaciji BiH u kojima su Hrvati većina.

Kazao je kako se pravila koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i Srba ne bi mijenjala.

No iz veleposlanstva SAD upozorili su kako time ne bi bio riješen temeljeni problem u izbornom sustavu a smatraju kako je to provedba presuda Europskog suda za ljudska prava po kojima su vlasti u BiH dobile obvezu osigurati pravo svakom građaninu da se glasa, kandidira se i bude biran bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost i mjesto prebivališta.

Prva takva presuda u slučaju Sejdić-Finci koja se odnosi na diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina donesena je davne 2009. godine i nikada nije provedena, a posljednja iz kolovoza 2023. po tužbi Slaven Kovačevića glasi kako svim građanima BiH mora biti osigurano isto pravo biranja članova državnog vrha bez obzira na nacionalnost i mjesto stanovanja.

Bez provedbe presuda ECHR, ističu iz veleposlanstva SAD, BiH ne može računati na pridruživanje EU.

- SAD snažno podupiru napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise nužne za izmjenu ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u sklad sa presudama ECHR-a. No izmjenama izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani, stajalište je američkog veleposlanstva.

Za izmjenu ustava vladajuća koalicija u BiH treba i potporu oporbenih zastupnika u parlamentu BiH za što sada nema političke volje.