Analitičar: Rezultat nametanja izbornog zakona vrlo negativan

Pljušte reakcije na jučerašnju odluku Visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta na osnovu koje su donešene tehničke izmjene izbornog zakona kojima je cilj smanjiti zloporabe u izbornom procesu. HDZ BiH smatra da to treba biti posao domaćih stranaka te su pozvali partnere u vlasti da bez obzira na različita stajališta oko nametnutih odluka nastave s donošenjem odluka i provođenjem reformi.

Nametnuti Komšić pozdravio tehničke izmjene zakona

Reakcije na Schmidtove tehničke izmjene izbornog zakona, izazvale su među bosanskohercegovačkim političarima oprečne reakcije. Željko Komšić, koji je po četvrti put nametnut bošnjačkim glasovima za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH tvrdi kako će izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik dugoročno osigurati poštenije izbore te da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego prije jer će se, kaže, glasovima manje manipulirati. 

HDZ BiH: Schmidtova odluka može ugroziti europski put BiH

HDZ BiH ocijenio je danas kako bi odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o nametanju izmjena Izbornog zakona mogla ugroziti europski put zemlje, dok je čelnik HSS-a BiH Mario Karamatić izrazio sumnju da će takve izmjene spriječiti krađe na izborima.

- Moram priznati da sam iznenađen takvim postupanjem. I da se ja u potpunosti, zapravo, slažem sa stavom Europske unije. Da nametanje zakona u BiH mora biti zapravo isključivo posljednja mjera. Ja nisam doista siguran da je to bila posljednja mjera. Ja se slažem da trebamo riješiti tehnički integritet, ali doista moramo riješiti i mnoge druge stvari, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza.

U priopćenju je HDZ BiH intervenciju njemačkog političara na čelu međunarodne uprave u BiH u izborne propise nazvao "nepotrebnom"' navodeći kako dolazi samo nekoliko dana nakon pozitivnog izvješća EU o Bosni Hercegovini kojim se priznaju i prepoznaju pozitivni jednogodišnji rezultati izvršne i zakonodavne vlasti. Po HDZ-u BiH takva Schmidtova odluka može "imati nesagledive posljedice na daljnje integracijske procese, što bi poništilo snažan sinergijski učinak koji je europska perspektiva donijela BiH".

U ovoj stranci ne sumnjaju da je visoki predstavnik imao dobre namjere, no upozorili su kako time nisu obuhvaćeni svi prijepori oko izbornog zakonodavstva. HDZ BiH zajedno s drugim hrvatskim strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora BiH zagovara promjenu načina biranja članova Predsjedništva BiH kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata. U četiri navrata do sada je glasovima dominantno Bošnjaka za hrvatskog člana državnog vrha biran Željko Komšić, s kojim se u znak prosvjeda odbijaju susresti i vodeći dužnosnici Republike Hrvatske.

Čelnik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić izrazio je sumnju da će izbori biti transparentniji nakon Schmidtovih intervencija.

- Kod nas su ljudi eksperti za naći rupe u zakonima, pa će stranke koje su i do sada zloupotrebljavale ovaj zakon tako i nastaviti, rekao je Karamatić.

Po njegovim riječima treba otkloniti preglasavanje Hrvata s izborom Željka Komšića.

- Svaki narod mora birati svoje. Što prije naši prijatelji Bošnjaci to shvate, prije ćemo krenuti putu prema EU, rekao je Karamatić. 

'Rezultat nametanja izbornog zakona je vrlo negativan'

Iz SDA su pak, poručili da pozdravljaju Schmidtovu odluku jer je to važan doprinos zaštiti integriteta izbornog procesa, a time i demokratskih procesa u zemlji. 

- Izborni zakon koji je visoki predstavnik nametnuo je uglavnom i zakon koji je klub SDA 28. 12., odnosno Predstavnički dom usvojio 28. 12. 2023, rekao je Šerif Špago iz kluba zastupnika SDA-a u ZDPSBiH.

Schmidtove poteze poduprle su administracije SAD-a i Velike Britanije, dok je Unija navela kako je preferirala da izmjene Izbornog zakona donesu domaće vlasti te da je "visok stupanj međunarodne supervizije nespojiv s europskom budućnošću BiH". 

- Mislim da je netto rezultat ovog nametanja vrlo negativan, mislim da je ovo jedan ogroman korak unatrag za BiH jer dodatno komplicira stvari upravo u trenutku kad su politički odnosi krenuli ići nabolje. To nam postavlja pitanje ispravnosti odnosno dobronamjernosti međunarodnih aktera prema Bosni i Hercegovini jer ovo nije prvi put, u povijesti smo imali situaciju da su se domaći akteri počeli dogovarati samo da bi intervencijom međunarodnog faktora cijela stvar se urušila, objasnio je politički analitičar iz Mostara Jurica Gudelj.

Reakcije iz RS-a

Sam čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik do danas u podne nije se oglasio o Schmidtovoj odluci, no nju su osudili gotovo svi njegovi najbliži suradnici, uključujući članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović koja je nametanje izmjena izbornog zakona opisala kao "šamar demokratskim procesima".

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se upravo vratio iz višednevnog posjeta Rusiji gdje je hvalio Vladimira Putina i veličao prijateljstvo Srba i Rusa, u srijedu je potvrdio kako je u konzultaciji s političkim strankama zakazao posebnu sjednicu parlamenta sa samo jednom točkom dnevnog reda definiranu kao "razmatranje sigurnosnog stanja".

Kazao je kako kao ishod očekuje osudu djelovanja visokog predstavnika kao i veleposlanika zapadnih država u BiH, "prije svega američkog".

- Nama je cilj zaštita ustava u BiH. Ovo je kršenje prava, izjavio je Stevandić komentirajući Schmidtovu odluku da ponovo posegne za širokim ovlastima koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.

Njegovo je tumačenje kako ni Europska unija ne podržava Schmidta, a dodatni argument za osudu nametanja izmjena izbornog zakona mu je to što se tome, kako kaže, protive i Hrvati.

Oporba u RS-u skeptično komentira sazivanje posebne sjednice parlamenta sugerirajući kako je to samo još jedna predstava za javnost.

Predsjednik kluba zastupnika oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak kazao je kako ona sazvana na brzinu te da nije jasno o čemu će se uopće razgovarati.

Uz vladajuće političare iz reda bosanskih Srba danas je stalo samo veleposlanstvo Rusije u BiH. Oni su u posebnoj izjavi Schmidtove odluke označili nelegalnim i "izmišljenim u anglosaksonskim veleposlanstvima u Sarajevu".

- Insistiramo na hitnom i potpunom prestanku funkcioniranja međunarodne supervizije u BiH, kao i na prenošenju cjelokupne vlasti lokalnim akterima, stoji u ruskoj izjavi.

SAD i Velika Britanija su odmah u utorak izrazile čvrstu potporu Schmidtu i njegovoj odluci da nametne izmjene izbornog zakona koje se odnose na uvođenje novih tehnologija u nadzoru biračkog procesa, depolitizaciju biračkih odbora i zabranu kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine.

Tome se danas pridružila i Njemačka, iz čijeg su veleposlanstva poručili kako "daju punu potporu OHR-u" da djeluje kada to propuste učiniti lokalni političari.

Iz misije OESS-a u BiH, čija je zadaća nadzirati izborni proces u toj zemlji, ocijenili su kako je Schmidtova odluka "početni, ali suštinski korak u vraćanju povjerenja građanki i građana u izborni proces i vlast".

Poručili su lokalnim političarima koji prigovaraju zbog te odluke kako samo moraju pokazati veći stupanj odgovornosti prema građanima žele li smanjiti intervenciju međunarodne zajednice.