11:12 / 26.01.2022.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Kovačević: Ne vjerujem u ruski napad na Ukrajinu. To je ruski pritisak da se provede Minski sporazum

Božo Kovačević

Božo Kovačević

Foto: HRT / HTV

Situacija u vezi s ukrajinsko-ruskom krizom vrlo je ozbiljna, ali ne vjerujem da postoji ruski plan napada na Ukrajinu, izjavio je u HTV-ovu Studiju 4 Božo Kovačević, vanjsko-politički analitičar i bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji. Smatra da Rusija ima jak argument u svojim rukama - Minski sporazum. Taj sporazum obvezuje Ukrajinu na promjenu ustava, na federalizaciju, na poseban odnos dviju pokrajina (Luhansk, Donjesk) u odnosu prema Ruskoj Federaciji. Rusija stoga radi pritisak na zapadne države i na Ukrajinu da provede taj sporazum, a to je i glavna točka današnjeg razgovora, dodao je Kovačević.

Rusija pokušava Ukrajinu odvratiti od namjere da oružanim putem oslobodi dvije regije, Donesk i Luhansk. Ukrajina ima pravo osloboditi svoj teritorij. Ali ako Ukrajina to pokušava, Rusija će tada intervenirati i sasvim sigurno izazvati intervencije Zapada. Što se tiče pokreta vojske iz država NATO-a, to su sve defanzivne akcije, sračunate na obranu članica NATO pakta ako one budu napadnute. Mislim da je to isključeno, izjavio je Božo Kovačević.

Različiti stavovi država EU-a prema ukrajinsko-ruskoj krizi

Stajališta među samim članicama Europske unije se razlikuju, napomenuo je.

- Njemačka se ne uklapa u tu unisonost Zapada u odnosu prema Ukrajini. Njemačka je još davno prodala neko oružje Finskoj, a Finska Estoniji. Estonija bi pak to oružje željela prodati ili pokloniti Ukrajini, međutim ugovor ih obvezuje da se o tome moraju konzultirati i s finskom i njemačkom vladom. Nijedna ni druga o tome još nisu donijele odluku. Estonija je time nezadovoljna, a Njemačka najvjerojatnije i neće dopustiti izvoz oružja u Ukrajinu jer ne želi na taj način dodatno pogoršavati odnose s Rusijom, jer postoji veliki i zajednički interes u vezi s opskrbom plinom. Njemačka će pomagati Ukrajini financijski i na druge načine. No ne želi slati oružje. Druge zemlje, koje su udaljenije od Rusije, ne vide Rusiju kao izravnu prijetnju kako to vide one koje su joj bliže, dodaje Kovačević.  

Istaknuo je da i unutar pojedinih država postoji nesuglasje u vezi s krizom u Ukrajini.

- Vidjeli smo izjavu predsjednika Hrvatske, a potom i odgovor premijera. To je ono što Rusija želi čuti i vidjeti - neslogu unutar NATO-a i neslogu unutar EU-a. Sve to otežava donošenje odluka i na neki način ojačava pregovaračku poziciju Rusije. Međutim, ne vjerujem da bi Rusija željela napasti bilo koju državu članicu NATO pakta jer bi to automatski izazvalo reakciju cijelog NATO-a. Reakcija bi bila oružani odgovor. Što se tiče Ukrajine, ona nije članica NATO-a, ali joj je NATO odlučio pomoći oružjem i putem savjetnika pojedinih država koje već jesu u Ukrajini.

Hrvatska treba zagovarati mirno rješenje

Smatra da bi Hrvatska trebala zagovarati "mirno rješenje pozivajući se i na pozitivna iskustva mirne reintegracije istočne Slavonije uz jasnu svijest da nije moguće uspostaviti analogiju". 

- Međunarodne prilike '90-ih su bile znatno drugačije nego danas. Tih su godina SAD i Rusija bile saveznice. Postigle su konsenzus u Vijeću sigurnosti UN-a. I prije rezolucije u Vijeću sigurnosti, kojom je ozakonjen Erdutski sporazum, zajedno su tražili rješenje za krizu, napominje Kovačević.

Danas su Rusija i SAD, kaže, na suprotstavljenim stranama. Tvrdi da nije vjerojatno da bi Rusija pristala na donošenje rezolucije u Vijeću sigurnosti koja bi bila u suprotnosti s interesima Ruske Federacije.

- No Ruska Federacija ima jedan vrlo jak argument u svojim rukama, a to je rezolucija 2202 Vijeća sigurnosti kojom je UN kao dio međunarodnog prava prihvatio Minski sporazum. Taj sporazum obvezuje Ukrajinu na promjenu ustava, na federalizaciju, na poseban odnos dviju pokrajina (Luhansk, Donjesk) u odnosu prema Ruskoj Federaciji. Taj sporazum je potpisan 2015. godine, kada je Ukrajina bila u krajnje nepovoljnoj situaciji. S njim su se usuglasili i Rusija i zapadne države, ponajprije SAD jer nisu stavile veto na donošenje te rezolucije. Rusija radi pritisak na zapadne države i na Ukrajinu da provede taj Minski sporazum. To je i glavna točka današnjeg razgovora u okviru normandijskog formata, kazao je Kovačević.

Rusiji je bitna provedba Minskog sporazuma

- Što se Rusije tiče, za njih je ključna provedba sporazuma - provedba izbora u dvije pokrajine, a nakon toga Ukrajina bi mogla postaviti svoje snage na granici prema Rusiji. To pretpostavlja i promjenu Ustava, a to Ukrajina nije učinila.  Od današnjeg sastanka ne treba očekivati rješenje krize, ali bi se mogao dogoditi korak prema smirivanju napetosti, kazao je.

Možemo, kaže, očekivati da se Rusija neće agresivno ponašati, ali ipak je Rusija okupator u Ukrajini i to ne bi trebali smetnuti s uma. 

- SAD mora pokazati snagu, ali i vjerodostojnost prema Ukrajini jer joj je obećao pomoć. Moraju pokazati i da porazi u Afganistanu i Siriji nisu tako uzdrmali SAD da bi njegova uloga lidera zapadnog svijeta mogla biti dovedena u pitanje. Postoji nekoliko dimenzija. Osim NATO-a, tu su odnosi SAD-a prema Europi. Americi na neki način odgovara produbljavanje krize prema Europi, jer Europa danas nije još sposobna obraniti se sama od eventualne agresije i potrebna joj je zaštita NATO-a. U tom kontekstu SAD može postavljati svoje dodatne uvjete ili barem povećavati cijenu svojih sigurnosnih jamstava. Osim odnosa Rusija-Zapad, tu su zanimljivi odnosi i unutar Zapada, ali i unutar SAD-a, kazao je.

Kina je, smatra Kovačević, na strani Rusije u kriznim situacijama, premda se ona izbjegava opredjeljivati o pitanjima koja smatra unutarnjim problemima drugih zemalja, zbog toga što i sama ima takvih problema, pa ne želi svojim potezima u budućnosti otežati rješavanje takvih problema. 

- Kina ima znatne ekonomske interese u Ukrajini. Velike količine hrane koje se proizvode u Ukrajini koriste se za kineske unutarnje potrebe, izjavio je i dodao da je Kini u interesu da ne dođe do eskalacije sukoba. 

Ako dođe do poremećaja u opskrbi energenata, neće to biti zbog odluke Rusije 

Odgovarajući na pitanje kako bi se sve ovo moglo odraziti na energetsku politiku, Kovačević je kazao da bi posljedice mogle biti katastrofalne.

- Nije Rusija ta koja želi onemogućiti isporuku plina Europi. Europa, ako dođe do grozne eskalacije sukoba, može pod američkim pritiskom, iz političkih razloga donijeti odluku da neće kupovati ruski plin. Ruska ekonomija uvelike ovisi o izvozu energenata. Prekid izvoza bio bi za njih katastrofa. Rusija se želi predstaviti kao vjerodostojan poslovan partner. Ako dođe do poremećaja u opskrbi, onda neće doći zato što je to Rusija odlučila, istaknuo je Kovačević.

Ukrajina ne želi federalizaciju 

Istaknuo je kako bi bilo dobro da današnji sastanak bude prvi korak u deeskalaciji sukoba. Da bi se to dogodilo, kaže, Ukrajina treba pokazati barem minimum spremnosti za Minski sporazum.

- Vjerujem da bi to Rusiji bio signal da se ne sprema oružana akcija kojim bi Ukrajina išla oslobađati dvije pokrajine. Mirna reintegracija bi bilo najbolje rješenje. Ako se bude provodila po rezoluciji 2202, za Ukrajinu će biti bolna. Ukrajina i cijeli Zapad trebaju napraviti cost benefit analizu. Mirna reintegracija podrazumijeva federalizaciju Ukrajine, što Ukrajina za sada ne želi, rekao je Božo Kovačević.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!