Čelnici država Amazonije sastali se za spas te najveće svjetske prašume

Prvi put u 14 godina sastali su se predstavnici 8 država amazonske prašume. U Belemu, brazilskom gradu na ušću rijeke Amazone, trebali bi donijeti sporazum o borbi protiv krčenja šuma, klimatskih promjena te zaštiti autohtonih naroda. Za vrijeme bivšeg brazilskog predsjednika Bolsonarua dogodilo se veliko unuštavanje prašume. Sa stotinama milijardi stabala koje apsorbiraju ugljik, Amazonija je ključna zaštita od globalnog zatopljenja.

Brazilski dužnosnici najavljuju da će na skupu u Belemu, gradu na rijeci Amazoni, biti doneseni ambiciozni planovi o zaustavljanju deforestacije.

To je prvi sastanak u 14 godina Organizacije sporazuma o suradnji u Amazoniji koju čine osam država: Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela.

Amazonija, 'pluća svijeta', dom je za oko 10 posto svjetske bioraznolikosti, 50 milijuna ljudi i stotine milijardi drveća. Znanstvenici upozoravaju kako se ona zbog deforestacije opasno približava točci bez povratka u kojoj će prašuma početi izumirati i oslobađati ugljik umjesto njegove apsorpcije, što će imati katastrofalne posljedice na svjetsku klimu.

- Zemlje regije odlučne su to sprječiti, rekla je brazilska ministrica za okoliš Marina Silva uoči summita.

Brazilski šef diplomacije Mauro Vieira rekao je da će skup rezultirati zajedničkom deklaracijom koja će odrediti upute za osam država kako bi implementirale nove ciljeve i nove zadatke za zaštitu prašume od deforestacije.

Nacrt deklaracije dogovoren je u rekordnom razdoblju nešto manje od mjesec dana, dodao je brazilski ministar vanjskih poslova.

Deforestacija Brazila događa se većinom zbog stočarstva, no i zbog korupcije, otimačine zemlje i organiziranog kriminala u sferama poput trgovine drogom, naoružanjem, drvom i zlatom.

U Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku govedine i soje i zemlji u kojoj se nalazi 60 posto Amazonije, deforestacija je već izbrisala petinu prašume.

Ekološki aktivisti stvaraju pritisak

Ekološki aktivisti stvaraju pritisak na preostalih sedam država da usvoje brazilsko obećanje o zaustavljanju ilegalne deforestacije do 2030. godine.

Podaci koje je ovaj tjedan objavila brazilska agencija za svemirska istraživanja INPE pokazuju da je deforestacija brazilske Amazonije u srpnju pala na najmanju mjesečnu razinu od 2017. godine.

Također, u prvih sedam mjeseci ove godine deforestacija je kumulativno pala za 42,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., priopćio je INPE.

Stručnjaci su pozdravili to usporavanje pod Lulinom vladom, no i pozvali na daljnji oprez u nadolazećim mjesecima kad je sezona najvećih požara.

- To je veoma značajan pad za mjesec obilježen sušama, rekla je direktorica ekološke organizacije WWF za Brazil Mariana Napolitano, govoreći o podacima za srpanj.

Ona je kazala kako to pokazuje da poduzete izvanredne mjere donose rezultata, no i upozorila da deforestacija Amazonije i dalje ostaje na visokim razinama te da će biti potrebno daljnje djelovanje kako bi ona stala do 2030. godine. 

Vladini agenti pretražuju dijelove Amazonije 

Naoružani vladini agenti za zaštitu okoliša i policija iz Ibame pretražuju dijelove Amazonije. Prateći satelitske snimke, stigli su na mjesto gdje se, usred prašume, na području od 200 hektara, ilegalno siječe šuma. 

- Tijekom istrage doznali smo da čovjek koji je radio na krčenju šume živi niže uz cestu, rekao je Hildemberg Cruz, inspektor iz Ibame.

Dolaskom na vlast početkom godine, Da Silva je obećao da će do 2030. stati na kraj ilegalnoj sječi.

- Godina 2030. je blizu, to je za šest godina. Radim na terenu i ako nastavimo ovako, više se neće moći raditi što tko hoće, kazala je Christyanne Barros, inspektorica iz Ibame.

- U Manausu ćemo uspostaviti centar za međunarodnu policijsku suradnju kako bismo se uhvatili u koštac s kriminalom koji pogađa regiju. Novi sigurnosni plan za Amazonu podrazumijeva otvaranje 34 nove riječne i kopnene baze uz stalnu prisutnost saveznih i državnih snaga, poručio je Luiz Inacio Lula Da Silva, predsjednika Brazila.

Uz strogo kažnjavanje krčenja šuma, u Brazilu su pokrenuli paravojnu operaciju protjerivanja ilegalnih rudara, razgraničili više autohtonog zemljišta i stvorili više zaštićenih područja. Tim potezima, i ostali čelnici žele se potaknuti na zajedničku borbu za najveću prašumu na svijetu.