Stoltenberg: Švedska i Finska u utorak će potpisati protokol o pristupanju NATO-u

30.06.2022.

07:40

Autor: T.V./HRT/Hina

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg

Foto: Violeta Santos Moura / REUTERS

Posljednji je dan NATO-ova samita u Madridu, na kojemu je doneseno nekoliko dalekosežnih odluka. Švedska i Finska dobile su pozivnicu za ulazak u Savez, Ukrajina je dobila jamstva za veću financijsku i vojnu pomoć, prihvaćen je Strateški koncept - dokument u kojem se Rusija definira kao izravna prijetnja miru i sigurnosti euroatlantskog područja. 

- Švedska i Finska potpisat će u u utorak protokol o pristupanju NATO-a, izjavio je u četvrtak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Politička odluka o pristupanju Finske i Švedske donesena je jučer na samitu čelnika Saveza, a protokol o pristupanju bit će potpisan u utorak, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare po završetku samita NATO-a u Madridu.

Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratificiran u svih 30 država članica NATO-a.

Stoltenberg je rekao da su na transformativnom samitu, čelnici NATO-a donijeli dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost.

Između ostaloga naveo je temeljno preslagivanje snaga za odvraćanje i obranu, odluku o primanju Švedske i Finske u članstvo, dugoročnu potporu Ukrajini, usvajanje novog Strateškog koncepta.

U interesu NATO-a suradnja s partnerima na jugu

- Bliski istok, sjeverna Afrika i Sahel suočavaju se s međusobno povezanim sigurnosnim, demografskim, gospodarskim i političkim izazovima, koji su dodatno pogoršani klimatskim promjenama i nesigurnošću u opskrbi hranom zbog rata u Ukrajini, izjavio je na početku sastanka glavni tajnik Jens Stoltenberg.

Dodao je da je u interesu Saveza tijesna suradnja s partnerima na jugu kako bi se zajedno borili protiv uzroka nestabilnost i pojačali borbu protiv terorizma.

Tijekom jutra čelnici 22 članica Saveza, među kojima nije Hrvatska, potpisali su pismo namjere za novi NATO-ov Fond za inovacije vrijedan milijardu dolara - ističući potrebu i važnost da taj savez održi tehnološku prednost nad državama poput Rusije ili Kine, koje smatra strateškom konkurencijom.

- Zadržavanje tehnološke prednosti pomoglo je održati naš savez jakim i naše države sigurnima više od 70 godina. Ali danas nacije koje ne dijele naše vrijednosti poput Rusije i Kine dovode u pitanje to vodstvo u svemu, od umjetne inteligencije do svemirskih tehnologija. Ključno je da učinimo sve što možemo kako bismo zadržali vodstvo kad je riječ o inovacijama i tehnologiji. Ovaj fond uz NATO-ov akcelerator obrambenih inovacija pomoći će nam u tome, rekao je Stoltenberg.

video thumb

Pristupanje Švedske i Finske učinit će euroatlantsko područje sigurnijim

Dogovor s Turskom kojim su nestale prepreke da se Švedskoj i Finskoj uputi poziv za članstvo te prihvaćanje ključnog dokumenta - strateškog koncepta kojim se usmjerava djelovanje saveza u budućnosti - glavna su postignuća prva dva dana sastanka na vrhu NATO-a. Savez je, također, donio novu strategiju u kojoj je Rusija definirana kao najveća i izravna prijetnja sigurnosti saveznika. 

- Pozivom Švedskoj i Finskoj u članstvo NATO-a, u Madridu je završio prvi dan summita tog sigurnosnog saveza. Glavna poruka je da će pristupanje tih dviju država učiniti saveznike i euroatlantsko područje - sigurnijima, a NATO - jačim. O današnjim aktivnostima završnog dana summita više zna JASNA PARO. No, Jasna, jesu li čelnici država komentirali izjavu ruskog predsjednika Putina koji je rekao da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj, javila je u Studiju 4 dopisnica HTV-a Jasna Paro.


- Sinoć nije bilo reakcija na izjavu ruskog predsjednika Putina koji je rekao da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj, no može se reći da je cijeli summit odgovor na rusku agresiju i prijetnje, dodala je.

- Što se današnjeg dana tiče ne ostaje puno toga u izvršnom smislu. Fascinantno je da su u samo jednom danu donesene sve najvažnije odluke. Prije svega veliko preslagivanje ljudi i naoružanja na istoku, više pomoći Ukrajini, službena pozivnica za ulazak u NATO Švedskoj i Finskoj. 30 država članica prihvatilo je Strateški koncept koji definira sve sigurnosne ugroze i kako će se NATO prema tome postaviti. U tom dokumentu koji sadrži desetak stranica Rusija je definirana kao izravna prijetnja miru i sigurnosti na cijelom euroatlantskom području, a prvi puta se spominje i Kina kao izazov zato što, kako se navodi, Kina primjetno gomila svoje vojne kapacitete uključujući i nuklearne na Pacifiku. O tome su saveznici razgovarali s liderima zemalja iz indopacifičkog područja, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje i Japana. Prvi puta su te zemlje sudjelovale na summitu i to je povijesni detalj, kaže Paro.

- Jedna od najvažnijih odluka je povećanje broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji bi se mogli rasporediti u istočnim zemljama Europe ako za to bude potrebe. Trenutačno NATO ima 40 tisuća vojnika u tim zemljama, a do kraja 2023. želi imati spremnih 300 tisuća vojnika. Uz ljudstvo, planira se i jačanje zračnog, pomorskog i kopnenog naoružanja na istoku Europe. Američki predsjednik je rekao kako će Washington otvoriti, sukladno prijetnjama iz Rusije, novo zapovjedništvo u Poljskoj, uputiti dvije zračne eskadrile borbenih aviona F35 koje će biti stacionirane u Ujedinjenom Kraljevstvu, rasporedit će se dodatne snage za protuzračnu obranu u Italiji i Njemačkoj te povećati broj američkih vojnika u Europi. Također se razgovaralo o političkoj podršci zemljama poput BiH, Moldavije i Gruzije stoga što su posebno ranjive i izložene ruskim utjecajima. O BiH je na summitu govorio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, javlja Paro.

- Danas će se govoriti o jačanju investicija za obranu u nacionalnim državama i u zajedničkom proračunu NATO saveza, završila je Paro.

Šefovi država ili vlada 30 članica NATO-a pozdravili su dogovor Turske sa Švedskom i Finskom.

- Ako se stvari brzo događaju, i mi trebamo hitro reagirati. Kao što je bilo upravo 24. veljače. Ruska agresija mogla se točno predvidjeti. Rusija je izravna prijetnja našoj sigurnosti i sa zadovoljstvom mogu reći da će proširenje na Finsku i Švedsku euroatlantsko područje učiniti sigurnijim, a Savez jačim, poručio je Jens Stotenberg, glavni tajnik NATO-a.

Ankara je dobila jamstva koja je tražila. To se odnosi ponajprije na pripadnike Kurdske radničke stranke koji su utočište našli u Švedskoj i Finskoj. Turska je od tih dviju država zatražila izručenje 33 pripadnika te kurdske organizacije koju smatra terorističkom.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko održao je govor na summitu i zahvalio na potpori Ukrajini.

- Potrebna nam je potpora i pomoć, i to politička, ekonomska i humanitarna pomoć. Ali trebamo i oružje da branimo svoju zemlju, gradove, obitelji i djecu. Jednako tako, nadam se kako svi shvaćate da mi branimo i zajedničke europske vrijednosti, rekao je Kličko.

Hrvatsko izaslanstvo u Madridu predvodi predsjednik Zoran Milanović. Na pitanje novinara je li podržao pristupanje Finske i Švedske, rekao je kako članstvo tih država u NATO-u ovisi o hrvatskom parlamentu i isključiva je odgovornost hrvatskih predstavnika u Saboru.

Američki predsjednik Joe Biden naglasio je da će SAD, među ostalim, ojačati položaj svojih snaga u Europi.

Na sastanku na vrhu čelnici NATO-a donijeli su novi Strateški koncept za idućih deset godina. Osim što je Rusija definirana kao izravna prijetnja, prvi se put kao izazov spominje Kina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!