COP29: Pomoć od 250 milijardi dolara za siromašnije zemlje podijelila pregovarače

Predsjedništvo klimatskog summita COP29 objavilo je u petak nacrt financijskog sporazuma prema kojemu bi razvijene zemlje osiguravale 250 milijardi dolara godišnje do 2035. za pomoć siromašnijim zemljama, što je prijedlog koji su kritizirale sve strane.

Svjetske vlade zastupljene na summitu u Bakuu, prijestolnici Azerbajdžana, nastoje dogovoriti sveobuhvatni plan financiranja za borbu protiv klimatskih promjena, ali razgovore su obilježile podjele između bogatih vlada koje se opiru velikim izdvajanjima i zemalja u razvoju koje inzistiraju na više financijskih sredstava.

Pregovarači imaju samo nekoliko sati da premoste svoje razlike prije nego što dvotjedna konferencija, koja treba završiti u petak navečer, uđe u produžetke, uz očekivanja da bi cilj od 250 milijardi dolara mogao još narasti.

- Bijesan sam. To je smiješno. Baš smiješno, rekao je Juan Carlos Monterrey Gomez, posebni predstavnik Paname za klimatske promjene. Tvrdi da je predloženi iznos nedovoljan. Čini se da razvijeni svijet želi da planet gori, rekao je.

Europski pregovarač rekao je u međuvremenu Reutersu da je novi nacrt sporazuma preskup i da se nije učinilo dovoljno da se poveća broj zemalja koje pridonose financiranju.

- Nitko nije zadovoljan tom brojkom zato što je visoka i nema gotovo ništa od povećanja baze onih koji pridonose, rekao je pregovarač.

Vlade koje bi trebale predvoditi financiranje uključuju Europsku uniju, Australiju, Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Japan, Norvešku, Kanadu, Novi Zeland i Švicarsku.

Nacrtom se pozivaju zemlje u razvoju da dobrovoljno daju doprinos za financiranje borbe protiv klimatskih promjena, ali se naglašava da to neće utjecati na njihov status "nacija u razvoju" u UN-u, što je crvena linija za zemlje poput Kine i Brazila.

Neizvjesna uloga SAD-a

Pregovore je opteretila i neizvjesnost vezana uz ulogu Sjedinjenih Država u sporazumu nakon što je klimatski skeptik Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 5. studenoga i obećao da će povući SAD, koji je jedan od zemalja s najvećom emisijom stakleničkih plinova, iz međunarodnih klimatskih napora kad ponovno preuzme dužnost u siječnju.

Azerbajdžansko predsjedništvo COP29 opisalo je tekst od petka kao "prvi odraz" onoga što su zemlje rekle na konzultacijama.

- Nastavit ćemo surađivati sa stranama kako bismo zajednički dogovorili konačne prilagodbe nekoliko otvorenih, ali važnih pitanja, navodi se u priopćenju.

U nacrtu se postavlja širi cilj prikupljanja 1,3 bilijuna dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035., što bi uključivalo financiranje iz svih javnih i privatnih izvora. No pregovarači su upozorili da bi smanjivanje jaza između obećanja vlade i privatnika moglo biti "nezgodno".

- Ovaj cilj morat će se podržati ambicioznim bilateralnim djelovanjem, doprinosima MDB-a i naporima za boljom mobilizacijom privatnog financiranja, između ostalih kritičnih čimbenika, rekao je visoki američki dužnosnik, referirajući se na multilateralne razvojne banke.

Klimatski summit trebao bi završiti do kraja dana. Ali i prethodni COP-ovi trajali su dulje od predviđenog.