Cvrtila: Još smo daleko od mira, ali bliže primirju

Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila rekao je u Dnevniku kako SAD zagovara "realni mir" koji podrazumijeva ukrajinske teritorijalne ustupke, dok Europa inzistira na "pravednom miru". Upozorava i na ograničenja europske obrambene industrije i neizvjesne vojne planove.

Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila istaknuo je u Dnevniku kako je Ukrajina odabrala pravi trenutak za nedavni masovni napad dronovima na Rusiju, ciljajući energetsku infrastrukturu i sam glavni grad Moskvu. Time je, kaže, nanijela znatno jači udarac nego bilo kojim dosadašnjim napadom na ruskom teritoriju, jer Moskva je ipak glavni grad. 

Osvrćući se na sastanak u Džedi, Cvrtila naglašava da smo još uvijek daleko od mirovnog sporazuma.

- Možda smo bliže primirju, što je prvi korak – u zraku i na moru, a tek onda na kopnu, rekao je.

Različite vizije mira

Cvrtila ističe ključnu razliku u pristupima SAD-a i Europe.

Objasnio je kako kada Amerikanci govore o realnom miru, to podrazumijeva da bi Ukrajina morala odustati od dijela teritorija koji je već pod kontrolom Rusije, a možda i od nekih regija koje je Moskva anektirala i uključila u svoj ustav. 

- Realni mir, kako ga definiraju Sjedinjene Američke Države, ne ide u korist Ukrajine, naglašava Cvrtila.

Dodaje da Europa govori o pravednom miru koji bi trebao donijeti pravedni zaključak o Ukrajini kao žrtvi.

Vojna jamstva i europske sposobnosti

Cvrtila smatra da je nužno raspravljati o budućim vojnim sposobnostima Europe te mogućim jamstvima Ukrajini.

- Treba stvoriti određene pretpostavke za eventualno davanje jamstava Ukrajini za slanje vojnika nekih država članica NATO-a. To je zasad samo na simboličkoj razini, kaže.

Prema njegovim procjenama, da bi to jamstvo bilo ozbiljno, trebalo bi osigurati dva kontingenta od po 150.000 vojnika. No, upozorava da bi EU i NATO to u ovom trenutku teško mogli ostvariti.

Trumpova odluka i pritisak na Rusiju

Jedan od ključnih zaključaka sastanka u Džedi je da američki predsjednik Donald Trump nastavlja s vojnom pomoći Ukrajini, nakon što je Kijev pristao na 30-dnevno primirje.

- Ova odluka dolazi nakon što je Trump ranije obustavio pomoć i obavještajne podatke jer nije bio zadovoljan ukrajinskim pristupom miru. I rekao, vratit ću sve, kada oni pokažu jaku želju za mirom. Očito su to pokazali sada na razgovorima, a američka oprema koja je bila blokirana u skladištima u Poljskoj može krenuti prema Kijevu, objašnjava Cvrtila.

Kaže da je to također oblik pritiska na Ruse, ističući da se sada svi akteri pokušavaju pozicionirati za eventualne dugotrajnije pregovore.

"Europa se probudila, ali još luta"

Govoreći o europskom planu naoružavanja teškom 800 milijardi eura, upozorava da Europa i dalje nema dovoljno razvijenu obrambenu industriju.

- Europa se probudila, to je evidentno, ali još uvijek luta, kaže.

Smatra da je pitanje financiranja otvoreno, a kapaciteti proizvodnje ograničeni.

- Pitanje je gdje će se te milijarde pronaći? To je prvo pitanje. Drugo pitanje je imamo li europsku obrambenu industriju? Jesmo li je dovoljno izgradili da bi mogla ispuniti naše zahtjeve? Nemamo u ovom trenutku. Prema tome, do realizacije sigurno neće doći u sljedeće dvije, tri godine, nego msu to dugoročni planovi na deset godina.

Pojasnio je da, ako država želi kupiti neku raketu koja je u okviru proturaketnog štita, platit će je sada, a dobiti za tri godine.

- Dakle, mi nemamo u Europi tih kapaciteta. Ovo je jedno ohrabrenje, optimizam koji pruža Europska unija sa svim tim idejama, ali do realizacije treba jako dugo. Mislim da svi još uvijek računaju na to da će doći do mira i da će taj mir biti ono stanje ili onaj period gdje ćemo se moći pripremiti za obrambene sposobnosti koje će nam u budućnosti trebati, zaključio je.