Dan sjećanja na holokaust

Sa zvukom sirena na dvije minute, život u Izraelu stao je u povodu obilježavanja Dana sjećanja na holokaust. Stanovnici su zastali na ulicama i trgovima kako bi odali počast šest milijuna Židova, ubijenih u genocidu nacista. Poslije je počela ceremonija sjećanja s visokim izraelskim dužnosnicima i predsjednicom njemačkog Bundestaga, Bärbel Bas, u memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu. Bas je položila vijenac uime njemačkog saveznog parlamenta.

Bas je prva visokorangirana predstavnica iz Njemačke koja je prisustvovala na zasebnoj ceremoniji u izraelskom parlamentu gdje su naglas čitana imena žrtava holokausta. Ranije u Knessetu, Bas je zapalila svijeću u znak sjećanja na Irmu Nathan, Židovku koja je deportirana iz svoga rodnog grada Duisburga prije 80 godina. Nathan su ubili nacisti 1942. tijekom Drugog svjetskog rata. Njezin suprug i dvoje djece također su ubijeni.

Richard Lutz, čelnik njemačkih željeznica Deutsche Bahn, također je položio vijenac u Yad Vashemu. Na vijencu crvene i bijele boje bila su ispisana imena Prijatelja Yad Vashema u Njemačkoj, kojih je Lutz član.

Izraelski Dan sjećanja na holokaust ove godine je naslovljen "Vožnje vlakom u uništenje: Deportacija Židova tijekom holokausta."

Nekadašnje njemačke željeznice, Deutsche Reichsbahn, također su odigrale odlučujuću ulogu u ubojstvima europskih Židova. 

- Prethodnica naše organizacije duboko je bila uključena u deportaciju i ubojstva europskih Židova i Roma. Vlakovi su odvozili milijune ljudi na njihovo posljednje odredište, rekao je Lutz agenciji dpa nakon ceremonije.

U Poljskoj su mladi Židovi, zajedno s rijetkim preživjelim logorašima, hodali oko 3.2 kilometra od Auschwitza do Birkenaua, najvećih koncentracijskih logora nacističke ere.

Prema nacionalnim vlastima, u Izraelu još uvijek živi 161.400 osoba koje su preživjele holokaust i prosječno imaju 85.5 godina, a više od 1000 ih je starije od 100 godina.

U povodu Jom hašoe na Twitteru se oglasio i premijer Andrej Plenković iskazujući poštovanje prema žrtvama holokausta i ustaškog režima. Poručio je da zaborava nema i ne smije ga biti te da njegovanjem kulture sjećanja gradimo budućnost u kojoj će tolerancija i poštovanje biti temelj mira.